U Sloveniju bez čekanja na granici i kilometarskih karavana kamiona! Hrvatska to dugo čeka i tome je sve bliže jer bi nam Europska Komisija 16. listopada trebala dati zeleno svjetlo za ulazak u Schengen.
''Čekamo da aktualna Komisija predsjednika Junckera prihvati svoj prijedlog komunikacije prema Vijeću kako bi Hrvatska mogla tražiti svoje članstvo u Schengenu među državama članicama'', kazao je Andrej Plenković, HDZ, predsjednik Vlade.
Premijer Plenković sastao se sinoć s predsjednikom Europske komisije, nakon čega je Juncker iznenadio susjede Slovence i podržao Hrvatsku na putu u Schengen.
''Hrvatska treba postati punopravna članica Schengena i time Komisija dovršava ocjenu u tom smislu'', poručio je Juncker.
Ulaskom u Schengen zatvorili bi se granični prijelazi pa pregled putovnica i osobnih iskaznica na granici sa Slovenijom, Mađarskom i Italijom odlazi u povijest. To otvara put većoj slobodi kretanja i bržem prometu roba i usluga.
''Odbor za Schengen je početkom rujna konstatirao da je Hrvatska ispunila svih osam cjelina. Dakle, brojne preporuke. Zaista smo napravili velike iskorake i ono što očekujemo da kolegij povjerenika to prihvati na nižim razinama'', kazao je u četvrtak Andrej Plenković, predsjednik Vlade.
Schengen je zamišljen kao teritorij jedne velike države, a trenutno ima 26 članica. 22 su iz Europske unije, a tu su još Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Bugarska, Rumunjska, Cipar i Hrvatska čekaju da se pridruže.
''Kad uđemo u schengenski prostor onda smo u pravom smislu članica Europske unije'', kazao je Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova.
To što će Hrvatska uskoro dobiti zeleno svjetlo za Schengen ne znači da odmah postaje i članica. S tim se moraju složiti i ostale države u Europskoj uniji. Najviše ovisimo baš o našim prvim susjedima Slovencima, a oni bi mogli tražiti da zauzvrat prihvatimo presudu arbitražnog suda.
''Naši susjedi, Hrvati moraju pokazati da poštuju europske demokratske i pravne standarde, vladavinu prava i međunarone pravne odluke koje donose međunarodni sudovi'', poručio je Miro Cerar, slovenski premijer.
''Nikakvom izjavom ne želim prejudicirati odluku slovenske Vlade o hrvatskom pristupu schengenskom prostoru. Vjerojatno bi bilo lakše kada bi Hrvatska ispunjavala svoje obveze iz arbitražne presude'', smatra Borut Pahor, predsjednik Slovenije.
Tako su Bugari i Rumunji dobili zeleno svjetlo još 2011., ali nisu u Schengenu jer su neke države stavile veto zbog korupcije i organiziranog kriminala.
Schengen ne znači da se kontrole na granicama ne mogu ponovno uvesti. Neke su članice to i napravile poput Njemačke, Austrije i Švedske zbog terorizma i ilegalnih migracija. 2015. bilo je čak 1,8 ilegalnih migracija, a lani 150 tisuća. Hrvatska i danas ima problem s ilegalnim prelascima. A štiti najdužu kopnenu granicu Europske Unije, uskoro i Schengena. Policiju čeka težak posao.
''Najveći problem u policiji je standard našego policijskog službenika, a pod broj dva je opremljenost iste te policije. To je nešto gdje mi trebamo napraviti jedan hrabriji iskorak'', poručio je Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova.
U Schengenu danas živi oko 400 milijuna stanovnika, a kada mu se napokon pridružimo - imat ćemo ista prava kao Nijemci i Francuzi.
