No dok na domaćem terenu pučka pravobraniteljica Lora Vidović doživljava kritike, i to često upravo od strane vlasti čije postupke kritizira, iz svijeta stižu priznanja i pohvale pa je tako pučkom pravobranitelju potvrđena akreditacija nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava najviše razine.
- Pravobraniteljica upozorila Plenkovića na ponašanje njegovih ministara i pozvala ga da osigura poštivanje Ustava
- Pučka pravobraniteljica oštro prozvala niz državnih institucija za relativizaciju ustaštva u RH
- Nakon kritike pravobraniteljice zbog relativizacije ustaštva zašto još samo predsjednica šuti?
Na posljednjoj sjednici Pododbora za akreditiranje (SCA)
Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava
(GANHRI) koji djeluje pri Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih
naroda, pučkom pravobranitelju potvrđen je status najviše A
razine usklađenosti s Pariškim načelima. Riječ je o propisanom
nizu vrlo strogih kriterija čije je ispunjavanje nužno za
dobivanje i potvrđivanje statusa nacionalne institucije za
ljudska prava kao u potpunosti neovisne i samostalne.
Upravo su neovisnost u radu od izvršne vlasti i sposobnost
neograničenog izvršavanja svog mandata ključne karakteristike
nacionalnih tijela za ljudska prava. Prepoznaje to i Ustav
Republike Hrvatske koji propisuje da je pučki pravobranitelj
samostalan i neovisan u svom radu. U praksi to znači da nitko ne
može davati upute o područjima zaštite i promicanja ljudskih
prava koje su mu u nadležnosti.
Kao jedino neovisno nacionalno tijelo za promicanje i zaštitu
ljudskih prava u Hrvatskoj, u procesu ocjenjivanja provedenom od
studenoga 2018. do ožujka 2019. godine, pučki pravobranitelj je
potvrdio svoju neovisnost u radu, kao i kapacitete za promicanje
i zaštitu ljudskih prava. Pritom valja podsjetiti da je nositelj
je statusa A razine od 2008. godine, a taj status prethodno je
potvrđen i 2013. godine.
Na važnost uspostavljanja i jačanja neovisnih nacionalnih
institucija za ljudska prava u skladu s Pariškim načelima u
državama članicama, kroz niz rezolucija ukazuju i Opća skupština
i Vijeće za ljudska prava UN-a. Upravo kako bi unaprijedile i
ojačale zaštitu ljudskih prava na nacionalnoj razini, države
članice na taj način doprinose smanjenju jaza u provedbi između
preuzetih međunarodnih obveza u području ljudskih prava i prakse
na terenu.
Stoga, neovisne nacionalne institucije za ljudska prava sa
statusom A mogu sudjelovati u sjednicama Vijeća za ljudska prava
i dobiti riječ pod bilo kojom točkom dnevnog reda, podnositi
alternativna izvješća te sudjelovati u radu drugih mehanizama
zaštite ljudskih prava UN-a, poput Radne skupine o pravima
starijih ili tijela zaduženih za praćenje konvencija. Na taj
način, kroz praćenje provedbe preuzetih međunarodnih obveza i
formuliranje preporuka, doprinose jačanju sustava zaštite i
promicanja ljudskih prava.
Naposljetku, treba podsjetiti I da je upravo zahvaljujući A
statusu, pučka pravobraniteljica izabrana za članicu Biroa
GANHRI-ja i Upravnog odbora Europske mreže nacionalnih
institucija za zaštitu ljudskih prava (ENNHRI). S obzirom na to
da će RH u srpnju 2019. godine po prvi puta predstaviti
Dobrovoljni nacionalni pregled o napretku u provedbi ciljeva
UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030., važno je istaknuti da
je postojanje neovisnog tijela za ljudska prava ujedno i jedan od
indikatora vezanih uz provedbu cilja 16. Mir, pravda i jake
institucije.
Osim Pučkog pravobranitelja, u procesu ponovnog akreditiranja sudjelovale su i nacionalne institucije za zaštitu ljudskih prava iz Armenije i Francuske, kojima je također potvrđen status A, dok je nacionalnom tijelu iz Bugarske dosadašnji status B promoviran u A. Podršku u ocjenjivačkom procesu reakreditacije statusa Pučkom pravobranitelju pružio je i ENNHRI, koja povezuje nacionalna tijela za zaštitu ljudskih prava europskih zemalja i potiče suradnju među njima.
