Manje je poznato da je godinu dana ranije na isti datum, 21. studenoga 1994. godine, NATO izveo dotad najveću zračnu operaciju od svoga osnutka 1949. godine i to na teritoriju Republike Hrvatske.
S aerodroma u Udbini napadan Bihać
Naime, 36 zrakoplova NATO-saveza tog je dana žestoko bombardiralo vojni aerodrom u Udbini koji je tada bio u rukama pobunjenih Srba odnosno tzv. Republike Srpske Krajine.
Napad je izveden na temelju prethodno izglasane Rezolucije broj 958 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a na odobrenje tadašnjeg glavnog tajnika UN-a Boutrosa Boutrosa Ghalija, kako bi se zaustavili napadi na snage UN-a u Bihaću u kojima su sudjelovali i borbeni zrakoplovi iz Udbine. Bihać se tada nalazio u okruženju tzv. Vojske Republike Srpske i prijetila mu je sudbina kakva je godinu dana kasnije zadesila Srebrenicu.
Zanimljivo je da je zahtjev UN-a tada podržala i Rusija. Bio je to ujedno i prvi veći angažman NATO-ovih zračnih snaga na prostoru bivše Jugoslavije.
Zrakoplovi su s aerodroma u Udbini tijekom Domovinskog rata učestalo izvodili napade na položaje hrvatskih snaga. Prema podacima kojima je raspolagala Hrvatska vojska, pobunjeni Srbi ondje su imali 25 lovaca tipa Orao.
Bombardiranje trajalo 45 minuta
Donošenje rezolucije, a potom i zračni napad uslijedili su nakon što je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman izvijestio UN da se aerodrom u Udbini koristi ne samo za napade na ciljeve u Hrvatskoj nego i u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Sam napad, koji je započeo tog dana oko 11.30 sati, izveli su američki F/A-18D, britanski i francuski Jaguari te zrakoplovi F16 nizozemskih zračnih snaga uz podršku Sea Harriera koji su polijetali iz NATO-ove baze u Italiji. U napadu su teško oštećeni pista za polijetanje, hangari, spremišta za gorivo i radarski sustav, dok je uništen protuzračni sustav SAM-6 i rakete 'zemlja-zrak'. Napad je trebao biti izveden dan ranije, no odgođen je zbog lošeg vremena.
U bombardiranju koje je trajalo 45 minuta poginula su dvojica pripadnika tzv. Vojske RSK, a četvorica su ranjena.
Dva dana kasnije posebni izaslanik UN-a Jasushi Akashi sastao se sa srpskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem i vođom pobunjenih Srba u Hrvatskoj Milanom Martićem, da bi se potom Vojska Republike Srpske povukla s područja Bihaća.