Javna rasprava o Nacrtu prijedloga Zakona o dodjeli pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica elementarnih nepogoda otvorena je do 27. kolovoza. Riječ je o novom zakonu koji bi u "dodjelu i način dodjele pomoći iz državnog proračuna" trebao dovesti u red. Ministarstvo financija navodi kako sadašnji zakonski kriteriji za dodjelu pomoći omogućuju gotovo svima da se jave za dodjelu pomoći, bez obzira na veličinu posjeda koji je oštećen ili uništen.
Kako su osigurana sredstva u državnom proračunu nedostatna da bi se udovoljilo svim zahtjevima, dodjela pomoći svim oštećenicima rezultira niskim iznosima za krajnje korisnike, piše Glas Slavonije. Stoga je, poručuju iz Ministarstva, sustav neodrživ.
Na temelju sadašnjeg Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda sredstva su oštećeni dobivali samo iz državnog proračuna, dok lokalne zajednice nisu izdvajale za pomoć. Prema novom zakonu i sada će oštećeni pomoć moći dobiti iz državnog proračuna, ali će je moći zatražiti i od Fonda solidarnosti Europske unije.
Naknada štete, pak, pritom ne smije prelaziti iznos nastale štete.
Pravo na pomoć ne bi imali poljoprivredni proizvođači "koji su obuhvaćeni modelom državne potpore u okviru Zakona o poljoprivredi, jer se od njih očekuje da ostvare djelomičnu potporu troškova osiguranja sukladno Zakonu o poljoprivredi."
Problemi u nacrtu zakona
Novim zakonom propisano je da se pomoć za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda ne može dodijeliti za štete u poljoprivredi ako oštećenik nije upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Osim toga, naknada štete odnosi se samo na one koji imaju rješenje o ozakonjenju svojih građevina, piše Glas Slavonije.
Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije i predsjednik Županijskog povjerenstva za elementarne nepogode upozorava da većina gospodarskih objekata naših poljoprivrednika nije legalna te ističe još neke zamjerke.
"U Programu ruralnog razvoja, u mjeri 5, koja će biti raspisana ovih dana, proizvođač može dobiti sredstva za popravljanje stanja u tlu, nabaviti voćne sadnice, mehanizaciju, ali kakve to ima veze s tim što je ove godine izgubio zbog suše velika sredstva na kukuruzu ili nekoj drugoj kulturi i ostao je dužan organizatoru proizvodnje? A suša i poplava i dalje se neće moći osiguravati.
Upravo su to elementarne nepogode koje su na području Hrvatske posljednjih desetak godina izazivale i najveće štete, a one nisu adekvatno prepoznate i tu nije ponuđeno pravo rješenje. Nadalje, pomoć će moći dobiti samo oni aktivni proizvođači koji su upisani u ARKOD. Ne moraju biti upisani svi proizvođači i što je onda s onima koji nisu upisani?", pita Kraljičak.
Glas Slavonije/Danas.hr
