U većini zemalja u sadašnjem valu pandemije covida-19 na snazi je, kao ključna protuepidemijska mjera, tzv. 3G model, što znači da se u javne prostore i okupljališta dopušta pristup samo onima koji su cijepljeni, koji su preboljeli covid i koji su testirani. Pravilo 3G naziv vuče iz njemačkih riječi geimpft (cijepljen), genesen (preboljen) i getestet (testiran). No, s rastom broja novozaraženih, oboljelih, hospitaliziranih i umrlih, rastu i zahtjevi za uvođenjem oštrijih mjera. Konkretno, modela 2G, možda čak i 1G.
Model 1G - testiranje svih, i necijepljenih
U Austriji su, primjerice, već uveli, a u njemačkoj pokrajini Saskoj razmatraju prelazak s 3G na 2G, što podrazumijeva da bi pristup u zatvorene javne prostore poput ugostiteljskih objekata, kina, kazališta, teretana i drugih bio moguć samo cijepljenima ili onima koji su preboljeli covid, ne i za testirane. Model 1G - čije uvođenje predlažu neki europski stručnjaci poput njemačkih virologa Jonasa Schmidt-Chanasita i Detleva Krügera - podrazumijeva masovno testiranje svih, uključujući i cijepljene. Argument za to je da i cijepljene osobe mogu biti prijenosnici virusa.
Hrvatska je u protuepidemijskom smislu i dalje u 3G modelu, ali ministar zdravstva Vili Beroš dao je naslutiti da bi iza Nove godine, ako se epidemiološka slika ne poboljša, i Hrvatska mogla prijeći na model 2G. Time bi se građane dodatno motiviralo – ili prisililo, ovisno o točki gledišta - na cijepljenje. Spominje se i 1G model kao moguća protuepidemijska mjera za budućnost. Prema tom modelu jedino mjerilo za odlazak na radno mjesto ili uzlazak u kafiće, restorane, kina, kozmetičke salone i slične zatvorene prostore bio bi negativan nalaz testa. Dakle, testiranje bi bilo pravilo za sve – i cijepljene i necijepljene i one koji su preboljeli covid-19.
'Masovno testiranje najučinkovitije, ali neizvedivo'
Takvo nešto zvuči neveselo, ali i nevjerojatno jer se nameće pitanje: Tko bi to organizirao i platio?
''Treba biti jasno da se svim tim protuepidemijskim modelima epidemiju može jedino usporiti. Ne može se epidemija, odnosno epidemijski val eliminirati protuepidemijskim mjerama, već samo usporiti. To je i intencija svih protuepidemijskih mjera, bez obzira govorimo li o 3G, 2G ili 1G modelu'', kazao nam je imunolog Zlatko Trobonjača sa Sveučilišta u Rijeci.
''A zašto se epidemija mora usporiti'', nastavlja Trobonjača pa objašnjava: ''Zbog predviđanja da će u iduća dva,tri ili četiri tjedna doći do velikog porasta hospitalizacija. Prošlotjedne brojke bile su izrazito visoke, vidjet ćemo kakve će biti ovoga tjedna kada dođu do razine hospitalizacije, a to obično bude nakon 10 ili 20 dana, nakon čega krene i porast smrtnosti. Protuepidemijske mjere uvode se da porast hospitalizacija i opterećenje zdravstvenog sustava ne bi bili preveliki'', objašnjava.
Na pitanje je li rješenje u 1G modelu, odnosno masovnom testiranju stanovništva, kako sugeriraju neki virolozi, Trobonjača kaže da bi to nesumnjivo bilo najučinkovitije, ali u stvarnosti gotovo neizvedivo.
''Uzmite samo sve zaposlene u javnom sektoru i privatnim tvrtkama, to je ogroman broj. Pa ako im pridodate sve učenike i sve ljude koji idu u zatvorene javne prostore poput trgovačkih centara – bili bi to milijuni testova tjedno. To je naprosto neprovedivo i nemoguće'', tumači Trobonjača.
'Ako želite reducirati epidemiju, ne ciljate na cijepljene'
Modelom G1 i cijepljeni građani bili bi obuhvaćeni mjerom od koje su sada izuzeti i zbog koje su, ako ćemo iskreno, mnogi pristali primiti cjepivo.
''Ako želite reducirati epidemiju, onda nećete targetirati cijepljene koji puno manje prenose virus, nego necijepljene kojih je zasad još uvijek jako puno. Imamo više od 50 posto necijepljenih u populaciji i njih se onda cilja mjerama, a ne cijepljene. Necijepljeni više prenose virus od cijepljenih, to bi i djetetu trebalo biti jasno'', napominje Trobonjača.
No, iako manje od necijepljenih, cijepljeni ipak prenose virus pa se vraćamo na početak priče i argument zagovornika 1G modela – da je ključ obuzdavanja epidemije masovno testiranje. Trobonjača navodi zašto to smatra ''klimavim'' argumentom i neprovedivim modelom.
''Vrlo često se u medijskom prostoru i na društvenim mrežama širi mantra da i cijepljene osobe prenose virus pa zašto onda ne bi testirali i njih. Naprosto stoga što ne možeš sve testirati, jer je preskupo i organizacijski neprovedivo. Zamislite da u KBC-u Rijeka s oko tri tisuće zaposlenih morate sve njih testirati svaka tri dana. Bilo bi to strašno. Cijeli jedan institut trebalo bi osnovati da to provodi, a da ne govorim o troškovima ako znamo da jedan test košta i do 50 kuna. Treba targetirati one koji nisu cijepljeni, jer oni u principu više prenose virus. Znamo da se dosta cijepljenih može asimptomatski inficirati i da mogu prenositi virus, ali puno manje nego necijepljeni. Stoga ćete mjerama 'gađati' necijepljenje, to je tako logično. Ni najbogatije države ne mogu si priuštiti da svaka tri dana masovno testiraju građane'', zaključio je imunolog Trobonjača.
