Dok se potencijalni europarlamentarci bore za preferencijalne glasove, a time i četverogodišnji mandat u Bruxellesu, čini se da su stvari što se tiče izbornih rezultata uvelike zadane. Istraživanja ne pokazuju prevelike amplitude – HDZ bi tako trebao osvojiti pet mandata, SDP tri, a Živi zid, Amsterdamska koalicija i Most po jedan mandat, dok je borba za jedan mandat još uvijek otvorena.
O šansama da se ipak nešto promijeni u samoj kampanji nešto promijeni razgovarali smo s političkim analitičarima Ivicom Relkovićem i Ivanom Rimcem.
"Po prvi puta na izborima općenito imamo situaciju da HDZ i SDP idu samostalno. To otvara prostor drugima, odnosno otvara mogućnost da se sedam ili osam stranaka bori za prijelaz praga“, smatra Relković te dodaje kako to neće promijeniti konstelaciju snaga među najvećim strankama, jer će ostale liste jedne drugima uzimati dio biračkog tijela.
"To je borba za ostatke, a ne za glavno mjesto. Ovo je svojevrsni eksperiment koji će se preliti i na parlamentarne izbore, pa bismo mogli očekivati da će neke nove liste možda i ojačati na otpalim glasovima HDZ-a i SDP-a“, ističe Relković.
Kampanje bez sadržaja
Politički analitičar Ivan Rimac upozorava da uspjeh pojedinih lista ovisi i o situaciji na obje strane političkog spektra.
"Imamo previranja i na ljevici i na desnici. U SDP-u je to oko ključnih organizacijskih pitanja, a u HDZ-u oko svjetonazorskih pitanja. Time su lideri otvorili prostor za formiranje alternativnih političkih grupacija koje žele testirati koliko se njihova odstupanja od mainstreama mogu lako prodati u političkom prostoru. Oni su išli sami da vide koliko su snažni“, naglašava Rimac.
A snaga pojedinih lista ovisi i o izlaznosti, za što su važne kampanje. U medijima one nisu toliko vidljive, kao što je slučaj kod parlamentarnih ili predsjedničkih izbora. Dobar dio javnosti je fokusiran i na sindikalnu akciju prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o umirovljenju sa 65 godina. U takvom se svjetlu svaki potez dvostruko analizira, a prema Rimčevu mišljenju, sadržaja koji bi interesirao birače - nema.
Ekscesi kao sadržaj kampanje
"Imamo problem oko pravila predstavljanja koja pogoduju pojavi izbornih lista koje nemaju ništa za predstaviti i zagušuju medijski prostor. I emisije unutar kojih se one predstavljaju smanjuju odaziv birača. Druga priča su izjave u medijima i plaćeni oglasi, gdje se vidljivost postiže ekscesima koji se masovno prenose u medijima i na internetu; tu možemo spomenuti Živi zid i još neke liste; a sadržaja nema“, upozorava Rimac.
"Ovo su izbori s najmanjim odazivom birača, a zahvaljujući i medijima vrijedi ona teza da Bruxelles diktira što ćemo raditi, umjesto da kritički promišljamo jesu li naši zastupnici branili interese hrvatske u donošenju odluka“, kaže Rimac.
Karlo Ressler, novo lice Plenkovićevog HDZ-a
Plenkovićev adut Ressler
"Glavna zvijezda" kampanje najjače stranke je mladi Karlo Ressler, važan projekt HDZ-ovog establišmenta. Relković upozorava da je oko Resslera sve pomno isplanirano, a iza svega stoji bivši europarlamentarac i sadašnji premijer Andrej Plenković.
"HDZ-ova lista je klasična stranačka lista. Sada više nema niti preferencijskog natjecanja, jer više nema Ruže Tomašić i Marijane Petir, koje su ranije ulazile s liste HDZ-a. Na petom i šestom mjestu su oni koji prolaze i dobivaju mandat. To je igra na stranačku listu koja prirodno dobiva 30 posto glasova, a Ressler predstavlja takav HDZ, gdje je sve usmjereno na listu iza koje stoji Andrej Plenković", tvrdi Relković i ističe da bi situacija situacija za HDZ bila komotnija da se ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac nije našla u problemima zbog kojih nije mogla biti ni nositeljica liste, ni njezina glavna promotorica, kako je vjerojatno bilo predviđeno. Relković upozorava i kako velik broj desnih stranaka koji nastupaju samostalno, također pogoduje HDZ-u.
"Ressleru bi bio rizik nositi se s desnijim biračima da su za stol sjeli Neovisni za Hrvatsku, Marijana Petir i Hrast, a u nekoj kombinaciji čak i Most, koji je ionako ušao u taj dio biračkog tijela. Tada bi u HDZ-u nastala panika, jer bi takva koalicijska lista sigurno osvojila više od 10 posto glasova i bila u stanju izazivati simpatije i u dijelu uglednih HDZ-ovaca i velikog desnog krila HDZ-ovih birača. Ovako su poslali poruku razjedinjenosti koju birači ne samo da ne nagrađuju, nego ih se demotivira da uopće izađu na izbore, što u konačnici opet odgovara HDZ-u", zaključuje Relković.
