Gradnja Pelješkog mosta bila je izuzetno zahtjevna, a posebno je zanimljiva činjenica da se isti nalazi na izuzetno trusnom seizmičkom području. Inženjer koji vodi projekt cestovnog spajanja južne Dalmacije, Goran Legac, za tportal je komentirao održavanje mosta, ali i njegovu otpornosti na potrese.
Jedno od najtrusnijih područja u zemlji upravo je jug Hrvatske, a u blizini Pelješkog mosta nalazi se nekoliko rasjeda. Maksimalan intenzitet potresa koji može zadesiti Dalmaciju, prema procjenama seizmologa, kreće se od 6,3 do 7 stupnjeva prema Richteru.
Može li most izdržati potres?
“Istina je da se most nalazi u zoni vrlo visoke seizmičke aktivnosti, s projektnim ubrzanjem tla na razini temelja od 0,34 g, što je izuzetno snažno. Međutim konstrukcija je projektirana i konstruirana tako da izdrži djelovanje potresa bez rušenja. Graničnim stanjem uporabivosti osigurana je dovoljna krutost tako da i nakon potresa most bude upotrebljiv. Znači, on može odoljeti i najsnažnijim potresima koji se očekuju u tom području”, rekao je Legac za tportal.
Za temeljenje stupova koji su zabijeni u morsko dno korišteni su piloti, ogromne čelične cijevi promjera 1,8 metara i 2 metra, a njihova duljina kreće se od 36 do 130,9 metara, pojasnio je inženjer. Dodao je da je pilot od 130,9 metara svjetski rekorder jer se radi o najvećem pilotu koji je zabijen u komadu budući da se uobičajeno piloti takvih duljina izvode u nastavcima.
Legac je potom pojasnio da su krajnji piloti u potpunosti ispunjeni betonom, a u središnjem dijelu ispunjeni su do dubine 40 metara kako bi se osigurala njihova pozicija. Na razini mora usidreni su u masivnu betonsku naglavnicu, čime su osigurane potrebna nosivost i horizontalna krutost temelja, a stupovi mosta stoje na naglavnicama.
Što u slučaju orkanskog vjetra?
Pelješki most se, osim na izrazito seizmičkom području, nalazi i na lokaciji poznatoj po jakim vjetrovima. Legac ipak uvjerava da se na ovom mosti neće ponoviti situacija kao s primjerice Masleničkim mostom koji se zatvara kada zapuše orkanska bura jer je prilikom projektiranja i gradnje u obzir uzet i problem vjetra, a konstrukcija mosta je ispitana u zračnom tunelu.
“U analizi su predviđeni udari vjetra od čak 180 kilometara na sat. Iz mog iskustva, jer blizu mosta živim oko tri i pol godine, u Malostonskom zaljevu jugo je puno intenzivnije od bure. Čitavom dužinom mosta s obje strane nalazit će se burobrani visine 3,2 metra. Slične burobrane možete vidjeti na vijaduktu Baričević na autocesti kod Sv. Roka. Oni su garancija da će se promet nesmetano odvijati u gotovo svim vremenskim uvjetima do brzine vjetra od 180 kilometara na sat”, naglasio je Legac. Osim toga, na gradilištu svoju ugradnju čekaju i bukobrani.
Udar velikih brodova u stup?
Ukoliko ste pomislili da su to sve potencijalne opasnosti, varate se. Naime, osim što se prilikom projektiranja moralo paziti na vjetar i mogućnost potresa, moralo se voditi računa i o plovidbenom profilu mosta, na čemu je inzistirala susjedna BiH. Iako su se oko toga vodile rasprave, na koncu je usvojen profil širine 200 metara i visine 55 metara što u konačnici garantira da ispod mosta mogu proći i najveći brodovi.
No, može li brod, ukoliko se zabije u stup mosta, isti i srušiti? Legac uvjerava da nema straha ni od toga. “Trenutačno nema nikakvih brodskih linija na tom području. Bez obzira na to, predviđen je plovidbeni put koji prolazi kroz središnji raspon. Veliki brodovi plovit će ispod mosta uz pomoć remorkera, a oni srednji uz pomoć peljara. Tako će biti spriječen udar velikih brodova u stupove”, zaključio je inženjer Legac.
