Nastavljaju se poplave u Europi. Danas su potopljene ulice Londona i dijelovi Belgije. Ekstremne kiše koje uzrokuju poplave posljedica su klimatskih promjena, a Hrvatska je na toj karti itekako ranjiva.
Zato se ulaže milijarda i četiristo tisuća kuna u borbu protiv klimatskih promjena. Poplave su jedan od najčešćih rizika kod nas. Može li nam se dogoditi njemački scenarij ili ponoviti Gunja.
London se od jučer bori s poplavama nakon ekstremne kiše. Potopljene su prometnice, podzemna željeznica i dvije bolnice. Još gori prizori ponovno u Belgiji, u istoj regiji u kojoj je bujica prošlog tjedna odnijela 36 života.
Hrvatska spada u tri najugroženije zemlje u EU
Nastavak je to katastrofe s kojom se zapadna Europa bori već tjednima. U Njemačkoj i Belgiji poginulo je više od 200 ljudi. Val poplava nije zaobišao ni Hrvatsku. Nova Gradiška, Požega i Našice stradale su prošlog tjedna, a gore prizore ćemo još itekako doživljavati. "U budućnosti ćemo sigurno, možda ne svake godine, ali sigurno ćemo gledati ovakve stvari sve češće", kaže Branka Ivančan-Picek, ravnateljica Državnog hidrometerološkog zavoda.
Hrvatska spada u tri najugroženije zemlje u Europskoj uniji kada su u pitanju posljedice klimatskih promjena. Uz Češku i Mađarsku trpimo najviše šteta. Karakteristična godina nakon koje se sve prelomilo je 2013.
"Gunja je bila poziv za buđenje i počelo se više ulagati u sustave ranog upozoravanja na poplave. Sada je poplavu moguće najaviti sedam do deset dana unaprijed", kaže Mario Šiljeg državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
"Naša upozorenja na opasne vremenske prilike su negdje u rangu 70 posto točnosti", rekla je Ivančan-Picek. Da bi prognoze bile još točnije i da bi se zaštitili ljudi, u tijeku je 250 milijuna kuna vrijedan projekt VEPAR, kojim Hrvatske vode i Državni hidrometeorološki zavod prikupljaju podatke i osuvremenjuju više od 600 vodomjernih stanica.
Od 2014. u Hrvatskoj nije bilo poplava katastrofalnih razmjera
Trenutno je sustavima prognoze rizika od poplava obuhvaćeno 67 posto stanovnika Hrvatske. Plan je da 2023. bude zaštićeno 77 posto ljudi, a do 2034. cijela Hrvatska.
Zadnjih godina poplava je sve više. Zagreb je pravi je primjer da su gradovi sve ranjiviji zbog zastarjelih sustava oborinske odvodnje. Ipak, od 2014. u Hrvatskoj nije bilo poplava katastrofalnih razmjera.
"Sve smo obranili. Obranili smo Jasenovac. Iako su bili povijesni rekordi vodostaja, nigdje nam nije pukao nasip. Nigdje se nije dogodilo ništa tako strašno, katastrofalno kao što se dogodilo na području zapadne Europe", kazao je Zoran Đurković, generalni direktor Hrvatskih voda.
I ni ne očekuje se, jer uz bolje modele predviđanja, vodu naravno nije moguće zaustaviti, ali je moguće spasiti živote.
