Hrvatski sabor u petak je većinom glasova izmjenio Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, za dio javnosti i oporbu "lex šerif", te donio zakon koji na drugačiji način uređuje financiranje općina, gradova i županija. Most se tom zakonu žestoko protivio od početka, a u subotu su reagirali priopćenjem.
U njemu navode kako su njihovi amandmani odbijeni čime su vladajući za cilj imali onemogućiti primjenu dosadašnjeg instituta raspuštanja vijeća i načelnika,gradonačelnika te župana u slučaju ne donošenja proračuna, odnosno zatititi lokalne šerife.
Nedodirljivi i neodgovorni
Kako je naveo mostovac Robert Podolnjak zakonom se u potpunosti dovršava proces stvaranja nedodirljivih i neodgovornih čelnika izvršnih tijela lokalnih samouprava, a takvi su nekada bili samo apsolutni monarsi.
"Neodgovornih prema građanima, koji ga mogu opozvati putem referenduma samo u teoriji, neodgovornih prema predstavničkom tijelu, koje može predložiti njegov opoziv građanima samo 2/3 većinom svih vijećnika što tu mogućnost čini praktički nemogućom misijom, a neće moći biti smjenjeni niti nedonošenjem proračuna kao do sada, osim kada vijeće dva puta za redom i nakon prijevremenih izbora ne donese proračun, neodgovornih prema nadzornim tijelima državne uprave koja im ne mogu ništa, osim ako ne predlože proračun. Ne postoje izvršni dužnosnici, koji upravljaju tako velikim financijskim sredstvima, na čelu svojih lokalnih uprava, sa značajnim ovlastima prema trgovačkim društvima i ustanovama svojih lokalnih jedinica, koji su toliko pravno zaštićeni kao načelnici, gradonačelnici i župani. Osim svega toga, mogu biti birani i neograničeni broj puta", pojasnio je Podolnjak.
U Mostu smatraju kako na taj način neće doći do transparentnijeg rada te ističu da se, ako ne postoje učinkovite sankcije, ne može očekivati odgovoran rad čelnika izvršnog tijela. Upozoravaju kako je neprihvatljivo da dio lokalnih samouprava tijekom prosinca donose ili ne donose svoje proračuna na temelju dva bitno različita zakonska procesa, te ističu kako očekuju po tom pitanju hitnu odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, na zahtjev nekog predstavničkog tijela ili na temelju vlastite inicijative Suda.
Ništa od racionalizacije
Podolnjak kaže kako su očekivali da će Vlada svojim prijedlogom izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi doprinijeti barem racionalizaciji sadašnjih administrativnih i političkih troškova lokalne samouprave, ali da je ona od toga odustala. "Na žalost, novi Zakon omogućuje također da male općine, do 3000 stanovnika, koje su u posljednjih 25 godina imale jedan upravni odjel, ubuduće mogu ustrojiti više njih, a na taj način otvara se 'Pandorina kutija' budućeg ‘uhljebljivanja’ novih pročelnika, tajnika, administrativnih službenika u svim, pa i najsiromašnijim općinama. Novi zakon je, u cjelini svojih odredbi, do sada najgora izmjena u sustavu lokalne samouprave i jedino će ga načelnici, gradonačelnici i župani pozdraviti kao božićni poklon Vlade", zaključio je Podolnjak.
Mostovci navode kako novi zakon predstavlja značajnu promjenu u reguliranju lokalne samouprave, te da ima veliki broj kozmetičkih odredbi, a uvodi i mehanizam "ravnoteže između predstavničkog i izvršnog tijela".
"Ustavna odredba čl. 133 govori o pravu građana na ostvarivanje lokalne samouprave putem izbora za predstavničko tijelo (i putem neposrednog odlučivanja). Ista odredba je i u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Neposredni izbor gradonačelnika nema ustavni, već samo zakonski temelj, tu ne postoji nikakva ravnoteža. I Europska povelja govori da lokalne samouprave mogu imati izvršna tijela koja su odgovorna predstavničkom tijelu. Mi smo ratificirali Povelju, ali naši zakoni ne poštuju ni slovo, a niti duh povelje", pitaju se u Mostu dodajući kako je loša odredba i to da vladini povjerenici u nekim situacijama lokalnim samoupravama mogu upravljati i duže od mjesec dana, činjenica da će se naknade vijećnicima obračunavati mjesečno, a ne po sjednici, te ukazuju na impliciranje koncesiju po posebnim zakonima može dodjeljivati izvršno tijelo.
