Most je u petak predstavio svoj prijedlog Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) kojima bi se, tvrde, i suci i sudovi učinili učinkovitijim i odgovornijim.
"Transparentnost, učinkovitost i pravednost stupovi su na kojima počivaju ovi prijedlozi", rekao je čelnik Mosta Božo Petrov predstavljajući na konferenciji za novinare u Saboru zakone koji će u ponedjeljak u javno savjetovanje.
Nacrti zakona su izrađeni u sklopu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa, za vrijeme mandata ministra Ante Šprlje i njegova tima, u kojem je bila tadašnja državna tajnica Maja Grubišin, koja je izložila najvažnije promjene u zakonima i ukazala na razlike u odnosu na iste zakone koje je prošlog tjedna HDZ pustio u postupak e-savjetovanja.
Veće ovlasti predsjednicima sudova
Kada je riječ o Zakonu o sudovima, uvode se moderniji i transparentniji administrativni mehanizmi, predsjednici sudova dobili bi veće ovlasti i odgovornosti za obavljanje poslova sudske uprave, uvela bi se edukacija predsjednika sudova, te detaljnija razrada postupaka ispitivanja osnovanosti predstavki i pritužbi na rad sudova.
Jasnije bi se razgraničili poslovi sudske i pravosudne uprave, a u skladu s tim definiranje ovlasti ravnatelja sudske uprave i tajnika suda.
Kada je riječ o mreži sudova prvog stupnja, osnovni sudovi, sadašnji općinski i prekršajni sudovi, upravni i trgovački sudovi ostaju isti.
Županijski sudovi za teška kaznena djela u prvom stupnju te žalbeni sudovi preuzeli bi nadležnost županijskih sudova u drugom stupnju, te Visokog trgovačkog suda, Visokog upravnog suda i Visokog prekršajnog suda.
Plaće vezane uz ocjenjivanje i staž
Uređuju se i ujednačuje drugostupanjsko sudovanje tako da se formiraju žalbeni sudovi kao sudovi drugog stupnja, a mogu biti žalbeni građanski ili žalbeni kazneni sudovi.
Kada je riječ o sustavu redovitog ocjenjivanja sudaca, plaća neće biti jedini motiv za napredovanje sudaca, poručuju iz Mosta, jer će se sustav plaća drugim zakonom urediti tako da će biti vezan uz ocjenjivanje i staž, a ne samo uz prelazak na viši sud.
Treba korigirati nesrazmjer između plaća sudaca, pa predlažu povećanje primanja za suce prvog stupnja za 15 do 20 posto, kao i sudskih savjetnika i ostalih službenika na sudu.
Predlaže se, po uzoru na EU standarde, uvesti sustav u kojem se sudac redovito vrednuje. Posljedice lošije ocjene su dodatna edukacija ili ponovno ocjenjivanje u popravnom roku. Sustav plaća treba uskladiti s ocjenama, te postaviti određene uvjete prije povećanja plaće, primjerice da je sudac ocijenjen s najvišom ocjenom dva ili tri puta uzastopce.
Novi način imenovanja predsjednika Vrhovnog suda
Promijenio bi se i način imenovanja predsjednika Vrhovnog suda, koji bi se birao samo iz redova sudaca tog suda, proces kandidature i imenovanja mora biti transparentniji, a javno preispitivanje smanjilo bi opasnost od krivih odluka.
Predlaže se ukidanje sudačkih vijeća i prijenos njihovih ovlasti na Državno sudbeno vijeće, jer se time pojednostavljuje postupak utvrđivanja ispunjenja sudačkih obveza.
Stvara se novi sustav sudskih savjetnika koji bi bio popraćen i platnim razredima, ovisno o razini.
Kada je riječ o o Zakonu o državnom sudbenom vijeću koje odlučuje o izboru sudaca, Grubišin je istaknula kako je važno da sudačka dužnost miruje kada je sudac predsjednik ili zamjenik DSV-a zbog veće učinkovitosti i transparentnosti u radu, a skratilo bi se i trajanje izbora članova DSV-a iz sudačkih redova.
"Uveli bismo objektivno vrednovanje planova rada kandidata za predsjednike sudova, sigurnosnu provjeru (II-III stupanj) za sve suce i kandidate za suce u Hrvatskoj, prenosile bi se sjednice vijeća s kandidatima za suce, te bi se uveo redoviti sustav ocjenjivanja rada sudaca. Uredili bi pitanje javne objave imovinskih kartica sudaca po modelu za državne dužnosnike", poručila je Grubišin.
