Obzirom da se u saboru djeca igraju politike, nema razloga da ih djeca i ne biraju. Upravo je Most Nikole Grmoje dao prijedlog da se biračko pravo glasa proširi i na 16-ogodišnjake. Prijedlog od srca podržavamo - velika je vjerojatnost da bi i djeca bolje izabrala.
16-godišnjaci iz zagrebačke 10. gimnazije su nam odmah dali do znanja koliko ih politika zanima.
"Ja iskreno ne bi jer se ne razumijem u politiku i ne pratim ju i ne zanima me to. Nemam mišljenje za koga bi glasao", tvrdi Luka Brekalo, srednjoškolac.
"Inače me to baš ne zanima, ali mislim da bih izabrao Živi zid. Gospodin Pernar me pridobio nekim uradcima i često na Facebooku vidim njegove videe", kaže Vito Čanadžija.
Ne Pernarov Živi Zid, već MOST iznio je prijedlog da i oni sa 16 i 17 godina dobiju pravo glasa. Robert Podolnjak, koji predaje na Pravnom fakultetu, zna da bi se prvo morao izmijeniti i Ustav, što ne bi bio problem kad bi prvo njegovi kolege u Saboru pristali na tu ideju.
"Mi smo iznimno zabrinuti slabim odazivom birača. Želimo osnažiti i ulogu mladih u demokratskom životu zemlje. Mislimo da su dovoljno zreli i da su obrazovani. Želimo naravno osnažiti i taj građanski odgoj u školama", komentira Podolnjak.
No, tek su dvije europske zemlje doista spustile dobnu granicu za glasanje.
U Europi glasati smiju samo 16 i 17-godišnjaci u Austriji i na Malti, dok se u Estoniji trenutačno o tome ozbiljno razmišlja. U Škotskoj i Španjolskoj su smjeli glasati na referendumima za odcjepljenje Škotske i Katalonije, ali ne i na parlamentarnim izborima.
Gimnazijalci su najupoznatiji s onim političarima koji su aktivni na društvenim mrežama.
"Milan Bandić, pa ovi mladi političari iz MOSTA i Živog Zida", kaže o svojim preferencijama Luka Brekalo.
"Kolinda, Živi zid i MOST. I Bandić isto iskače od svugdje", Ana Guiniver Rogina, srednjoškolka.
Nema sumnje u to tko bi najviše profitirao kad bi se dobna granica za glasanje spustila.
"Populistički pokreti. Prije svega Živi zid, zatim 'U ime obitelji i pokreti' koje zastupa gospođa Markić. Ne vjerujem toliko MOST jer on je već dva puta bio na vlasti i ne smatra se da se bori toliko proitiv vlasti. Mladi birači se smatraju radikalnijim političkim tijelom" smatra Krešimir Macan, politički analitičar.
Istraživanje koje su GOOD inicijativa, GONG i Institut za društvena istraživanja proveli prije tri godine pokazalo je da gotovo tri četvrtine maturanata ne smatra da je NDH bila fašistička tvorevina, polovica smatra da je homoseksualnost bolest, a te godine 73 posto mladih nije znalo ni tko je premijer. No, zagrebački gimnazijalci znaju kojim bi se temama koje njih zanimaju političari trebali pozabaviti",
"Za mene trenutno je najveći problem školstva jer idem u gimnaziju i ima puno stvari koje bi se trebale mijenjat", kaže Luka.
"Bilo kakve reforme u vezi školstva, nove odluke u vezi mature, za upise na fakultete", dodaje Ana.
"Možda da se riješe problemi u vezi izbjeglica. Samo ih zadržavaju na granici. Da se odluči šta će s njima biti. Nek ih puste il nek ih zadrže", smatra pak Vito.
Jesu li oni po vama dovoljno zreli da iziđu na izbore?
Ravnateljica 10. gimnazije ipak smatra da bi taj potez bio pretjeran.
"Mislim da oni nisu spremni za to. Kad bi sutra bili izbori za ovu generaciju, mislim da nisu spremni i mislim da je to loše. Kad ste mi postavili ovo pitanje, na početku sam mislila da su nezreli, ali sad mislim da su nedovoljno informirani i kad bi društvo poradilo na tome da se mladi informiraju, da mogu utjecati na svoju sudbinu kad bi izišli na izbore i kad bi mogli birati one koji će ih zastupati, mislim da bi bilo svima bolje.
Da su mladi prezeleni za glasanje misli jako mnogo odraslih. No, vjerojatno će se složiti kako se ni oni sami svih ovih godina na izborima baš i nisu iskazali.