U javnu raspravu ušao je Nacionalni plan protiv raka koji su kreirali stručnjaci pod vodstvom profesora Eduarda Vrdoljaka, predsjednika Hrvatskog onkološkog društva. Oni smatraju kako bi, usvoji li se prijedlog, taj plan svake godine spasio živote sedam tisuća osoba.
Danas u Hrvatskoj godišnje od raka umre 14 tisuća ljudi, piše Novi list. Prema smrtnosti od raka među najlošijima smo u EU - u nas je ona za oko 30 posto veća nego u zemljama zapadne Europe. Razlog leži upravo u kasnom otkrivanju i neadekvatnom liječenju raka. Zbog loših navika Hrvati imaju sve predispozicije za visoku pojavnost zloćudnih bolesti – po udjelu pušača i pretilih vodeći smo u Europi, a u preventivnim pregledima ispod EU-ova prosjeka.
Traži se veća odgovornost građana prema vlastitu zdravlju
Osim više novca iz proračuna, tvorci plana žele i veću odgovornost građana u prevenciji i pravovremenom otkrivanju zloćudnih bolesti. U tu svrhu predlaže se maksimalno povećanje poreza na cigarete koji bi se potom u cijelosti usmjerio u prevenciju i borbu protiv raka, ali i skuplje zdravstveno osiguranje za osobe koje se ne odazovu testiranju u okviru organiziranih probira za različite vrste raka – dojke, debelog crijeva, vrata maternice, prostate, pluća...
Sankcije za neodgovorne
Kad se radi o pregledima, autori Nacionalnog plana predlažu naplatu kompletnog pregleda pacijentima koji propuste zakazani termin ili ne podignu svoj nalaz nakon dijagnostičke pretrage.
Korjenite promjene sustava
No, osim od građana, traži se i povećana odgovornost zdravstvenog sustava. Prema planu, ne bi se više smjelo događati da se zloćudne bolesti dijagnosticiraju i liječe prastarom opremom niti da plan liječenja ovisi o jednom liječniku, već bi se tražio multidisciplinirani pristup koji bi svakom pacijentu osigurao jednaku kvalitetu liječenja. Za neprimjenu ovog pravila, autori Nacionalnog plana predlažu jasne sankcije - HZZO neće plaćati usluge liječenja ako ono ne bude odluka multidisciplinarnog tima u kojem su liječnici specijalizirani za određenu vrstu raka.
Kako će izgledati procedura?
Javi li se pacijent liječniku sa simptomima koji mogu upućivati na zloćudnu bolest, procedura bi izgledala ovako: liječnik opće prakse, posumnja li na rak, pacijenta šalje na dijagnostičku obradu koja mora biti obavljena u roku od tri tjedna. Ako se sumnja potvrdi, o daljnjem planu liječenja odlučivao bi multidisciplinarni tim čija odluka mora biti obvezujuća. Tim će određivati termine za dodatne pretrage, definirati termin operacije, vrstu terapije i termin radioterapije.
Nacionalna onkološka mreža
Naime, danas u bolnicama imamo nepotpune, neredovite timove, koji ne pokrivaju sve bolesnike, i njihova se odluka ne mora poštovati, naglasio je prof. Vrdoljak.
Prema planu bi se kreirala i nacionalna onkološka mreža, a centrima za sustavnu onkološku terapiju osiguralo bi se dovoljno novca za terapije. Za to bi najbolje bilo osnovati fond za liječenje onkoloških bolesnika, smatraju kreatori plana, prenosi Novi list.
