Proteklog vikenda u prometu je život izgubilo šestero osoba i po tome je to bio jedan od najcrnjih vikenda na hrvatskim prometnicama ove godine. U subotu su na cesti između između Donjeg Miholjca i Svetog Đurađa, u sudaru dvaju osobnih vozila, poginula oba vozača, dok je dvoje njihovih suvozača ozlijeđeno. U subotu navečer u Bednji je vozač sletio automobilom s ceste, udario u betonski stup i na mjestu poginuo. U noći sa subote na nedjelju u Leskovcu Topličkom poginuo je stariji biciklist na kojega je automobilom naletio alkoholizirani vozač. U nedjelju je na autocesti A1 kod izlaza Demerje, nakon udara u zaštitnu ogradu, smrtno stradala suvozačica iz kombija dok se vozačica još bori za život. A prošle noći je, na autocesti A3 kod Okučana, u slijetanju tegljača s prikolicom poginuo jedan državljanin Bugarske.
Najcrnji ovogodišnji vikend na cestama bio je od 17. do 19. kolovoza kada je u prometu poginulo osmero osoba, a uvjerljivo najcrnji vikend u prometu bio je onaj od 29. do 31. kolovoza 2008. godine kada je na cestama u Hrvatskoj poginulo 19 osoba.
Ponavljačima najtežih prekršaja bit će oduzimana vozila
Nisu, naravno, u pitanju samo "crni vikendi" jer ljudi i radnim danima ginu i bivaju teško ozlijeđeni u prometnim nesrećama, no vikendi su simptomatični upravo zbog koncentracije nesreća i žrtava u njima kada se češće konzumiraju alkohol i drugi opijati.
Ovih je dana javnost doznala da Ministarstvo unutranjih poslova u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti priprema izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Polazeći od toga da postojeće kaznene odredbe ne ispunjavaju svrhu, MUP priprema znatno rigoroznije kazne uključujući i neke novine poput oduzimanja vozila vozačima koji ponovno počine najteže prometne prekršaje, želeći represivno djelovati i odvratiti vozače od kršenja propisa.
Vozilo bi, recimo, bilo oduzeto vozaču koji dvaput bude pravomoćno kažnjen za vožnju u suprotnom smjeru, vožnju u naselju 50 kilometara brže od propisanog, nezaustavljanje na više znakova crvenog svjetla na semaforu, odbijanje alkotestiranja i testiranja na opojne droge, vožnju usprkos oduzetoj vozačkoj dozvoli, vožnju pod utjecajem alkohola s više od 0,5 promila alkohola u krvi te za odbijanje alkotestiranja i testiranja na opojne droge prilikom prometne nesreće.
Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Znatno više novčane kazne i više kaznenih bodova
Nezaustavljanje na znak policijskog službenika ili postupanje suprotno zahtjevu izraženom pomoću znaka kažnjavalo bi se, po novome, novčanom kaznom u rasponu od 3000 do 7000 kuna, oduzimanjem vozačke dozvole na razdoblje od tri mjeseca do godine dana, te s tri negativna boda. Vožnja u suprotnom smjeru po novoj bi odredbi zakona koštala počinitelja od 10.000 do 20.000 kuna, oduzimanjem vozačke dozvole od šest mjeseci do dvije godine te s dva do šest negativnih bodova. Na isti način kažnjavalo bi se i vozače za vožnju u naseljenom mjestu brzinom 50 kilometara na sat većom od propisane te za prekršaj nezaustavljanja na više znakova crvenog svjetla.
Za prolazak kroz crveno svjetlo na semaforu novčana kazna bi, po novome, iznosila od 3000 do 7000 kuna uz oduzimanje vozačke dozvole na razdoblje od jednog do šest mjeseci te tri negativna boda. Nezaustavljanje pred željezničkom rampom kažnjavalo bi se novčanom kaznom od 3000 do 7000 kuna, oduzimanjem vozačke dozvole na rok do šest mjeseci te s tri negativna boda. Na koncu, kažnjavala bi se i "slalomska" vožnja te "blendanje" na autocesti i to s 2000 kuna, oduzimanjem vozačke dozvole na najviše šest mjeseci te jednim negativnim bodom.
"Prijedlog MUP-a je na dobrom putu, ali to je tek prvi korak"
Hoće li, kada budu donesene, rigoroznije kazne uspjeti odvratiti vozače od kršenja propisa, pitali smo prometnog stručnjaka Željka Marušića. On se, primjerice, već ranije zalagao za strože kazne poput one o oduzimanju vozila vozačima koji ponovno ili više puta počine najteže prometne prekršaje.
"Te će mjere djelomice odvratiti vozače od kršenja propisa, no mnogo važnije od samih kazni jest izvjesnost kažnjavanja jer što same kazne znače na Korčuli ili drugdje gdje nema policije. Ovo što predlaže MUP je na dobrom putu, ali to je tek prvi korak", smatra Marušić.
On zagovara i uvođenje kazne od 12 negativnih bodova za najteže prekršaje.
"Ako netko nekoga udari vozilom na cesti i pobjegne, treba dobiti 12, a ne šest kaznenih bodova. Što se tiče kazni za prekoračenje brzine od 50 kilometara u gradu, to je dobar prijedlog, ali predlažem da kod prekoračenja od 75 kilometara na sat kazna bude 12 negativnih bodova. Također, treba stupnjevati prolazak kroz crveno svjetlo jer nije isto prođe li vozač u prvoj sekundi nakon što se upali crveno ili u četvrtoj sekundi kada je to već čisto ubojstvo", kaže.
prometni stručnjak Željko Marušić (foto: Igor Šoban / PIXSELL)
"Pravosudni lobi za masne honorare izvlači počinitelje"
Marušić ističe da su kazne tek prvi od tri nužna segmenta za postizanje sigurnosti u prometu. Drugi je izvjesnost kažnjavanja.
"Više od ovoga policija ne može napraviti jer imaju malo ljudi i malo vozila na raspolaganju. Zato je drugi važan segment izvjesnost kažnjavanja, što se može postići postavljanjem sustava kamera, pogotovo na svim raskrižjima", napominje.
A treći, i po Marušiću najvažniji, segment jest pravosuđe.
"Sve ove mjere i kazne ne mogu pomoći ako nam je pravosuđe takvo kakvo jest. U Hrvatskoj postoji odvjetnička tarifa po kojoj ćete dobiti smiješno nisku kaznu ili ćete biti posve oslobođeni. Postoji jedan pravosudni lobi koji za masne honorare izvlači počinitelje najtežih prometnih prekršaja, čak i onih s ljudskim žrtvama. To je problem svih problema. Policija može pisati kazneni nalog, ali odluka je na sucu. Rigoroznije kazne imat će smisla samo ako funkcioniraju sve tri segmenta koje sam spomenuo", zaključio je Marušić.
