''Male promjene više nisu dovoljne. Posljedice klimatskih promjena osjećamo već sad kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Možete nas ignorirati, možete se praviti da problema nema, ali mi nećemo prestati dok ne vidimo promjenu. Vašim (ne) djelovanjem pokazujete da vam nije stalo do naše budućnosti. Doveli ste nas do toga da vas moramo moliti da poduzmete potrebne mjere kako bismo mi imali osigurane osnovne uvjete za život'', poručuju učenici i učenice koji u Zagrebu i ovoga petka kreću u borbu za klimu kao i njihovi vršnjaci i vršnjakinje u ostatku svijeta.
''U petak 29. ožujka u 12:30 pozivamo mlade, ali i starije generacije da nam se pridruže u borbi protiv klimatskih promjena. Već godinama se zna da uništavamo jedini dom koji imamo, ali malo tko je reagirao'', podsjećaju i upozoravaju: ''Vaša odgovornost je pala na nas''.
Podsjetimo, nakon što je globalni pokret mladih za klimu pokrenula 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg s ciljem da probudi sve one kojima još nije jasno da se suočavamo s globalnom krizom, i u Hrvatskoj su se mladi pokrenuli pridruživši se 15. ožujka prosvjedu koji je održan u 1.300 gradova diljem svijeta.
Iako su u prosvjede krenuli nešto kasnije od svojih vršnjaka i vršnjakinja, sada više ne kane stati, naime, kako je za Vijesti.hr istaknula Antonia Bauk iz School Strike 4 Climate Croatia: ''Zadovoljni smo prvim prosvjedom što se tiče broja ljudi i koliku smo podršku dobili, ali nismo dobili nikakve odgovore na problem od političara ili prijedloge suradnje stoga nastavljamo s prosvjedima''.
Ruta prosvjeda 29. ožujka u Zagrebu (School Strike for Climate)
''Javili su nam se građani i davali prijedloge o promjenama koje trebamo tražiti, a javilo nam se puno ljudi i angažiralo te nudilo pomoć. Pokušat ćemo organizirati prosvjede što češće možemo sve dok ne dobijemo promjene. Zasad se rasprava o klimatskim promjenama čini kao sporedna stvar jer predugo nitko nije govorio o tome i tek sad se zapravo krenulo pričati o tome'', upozorila je Bauk i zaključila: ''Nadamo se da ćemo većim brojem prosvjeda i zahtjevima prema političarima još više podići svijest i osigurati pozitivne promjene''.
No do pravih promjena će teško doći ako, kao što smo već upozoravali, donositelji odluka odmah ne počnu razmišljati o tome na koji način će se industrija, poljoprivreda, energetika i turizam kao neki od vitalnih sektora prilagoditi klimatskim promjenama, koje su manifestacija devastirajućeg utjecaja ekonomije orijentirane na rast i na beskonačno te često bezobzirno iskorištavanje prirodnih resursa, bez brige za buduće generacije.
Prosvjed učenika u Zagrebu za klimu (Ivona Poljak)
Upravo na izostanak razumijevanja 'odraslih' za problematiku vlastite odgovornosti prema svijetu kojeg ostavljaju idućim generacijama, upozorila je glavna urednica portala BiltenAndrea Milat: ''Srednjoškolski prosvjedi koji su se razvili diljem Europe nisu zapravo ništa drugo nego poraz demokracije u borbi za ekonomsku i klimatsku pravdu. Oni služe kao moralna zadovoljština političkim elitama, na primjer ministrima obrazovanja koji su djecu 'pustili' na prosvjed. Ovi prosvjedi nemaju političku dimenziju (kao neformirana politička bića, srednjoškolci su heterogeni – neki će od njih jednog dana postati ljevičari, neki desničari, no većina će vjerojatno odrasti u apolitična bića) već moralnu, edukativnu i pedagošku''.
Moralno je i po bontonu zalagati se za nebacanje smeća po ulicama, za recikliranje, za obnovljive izvore energije, itd. Moralno je, dokle god se ne dođe u fazu realizacije ovih načela, a onda se pojavljuje uvijek isti ekonomski problem – kome dati pravo na profit? Edukativno se prosvjede može prodati kao dio formalnog obrazovanja za demokratsko društvo, iako to realno nisu, kao što prosvjedi nisu niti terenski srednjoškolski rad za koje se može dobiti ECTS bodove. No, to nisu bili politički prosvjedi, oni nisu zaista sadržavali zahtjev za ukidanjem kapitalizma, ili za javno financiran i svima dostupan zdravi okoliš. Ovi su prosvjedi moralni apel nemoćnih budućih generacija, koje će za 20-ak godina kao i sve generacije prije njih postati dijelom problema'', napisala je Milat i zaključila: ''Srednjoškolski prosvjedi su konačna perverzija licemjerja političkih elita koje od sada ne samo da toleriraju nego aktivno pozivaju ljude na prosvjed. Oni su odraz obrazovnog licemjerja jer učimo djecu da svijet funkcionira po udžbeničkim pravilima iako je društvena praksa potpuno obrnuta''.
O njoj imamo prilike barem nešto naučiti i ovih dana dok negodujemo prevrćući džepove jer opet poskupljuje struja, a i dalje ne vidimo ili ne želimo vidjeti jasnu poveznicu. U čemu se ona sastoji, objasnila je Milat utekstu'Kome i zašto opet poskupljuje struja?' te podcrtala: ''Problem povećanja cijena struje povezan je s povećanom globalnom potražnjom za energijom te globalnom nemogućnošću bržeg i kvalitetnijeg razvoja obnovljivih izvora energije. Tako su klimatska pitanja napokon postala izravno ekonomsko pitanje, i to na području tako važnog standarda ljudske sigurnosti – električne energije''.''
