Hrvatski sabor danas raspravlja o radu državnih odvjetništava u prošloj godini.
Izvješće pred Saborom predstavlja glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, koji se ovih dana učestalo spominje, uglavnom u negativnom kontekstu. Nakon što ga je bivši premijer Ivo Sanaderoptužio da je učestalo kontaktirao s novinarima i urednicima medija vezano za objave tajnih informacija uz slučajeve pod kriminalnom sumnjom te da vodi politički proces protiv njega, neugodna situacija Bajića dočekala je i jutros pred Saborom.
Naime, tamo ga je dočekao bivši pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Robert Matijević s transparentom "Mladen Bajić – sabrana nedjela". Matijević je time otvorio štrajk glađu jer, kako navodi, 10 godina glavnom državnom odvjetniku donosi niz informacija i dokaza o organiziranom gospodarskom kriminalu i korupciji, no Bajić nije napravio ništa.
No, teško da sve ovo zabrinjava otvrdnulog glavnog državnog odvjetnika. Mladen Bajić može računati i ovaj put na potporu većine zastupnika. Tome osobito pridonosi činjenica da je SDP iz rezolutnog NE Bajića, stav izmijenio u suzdržan, a zatim i odobravajući. Uza sve to, izvješće dolazi nakon spektakularne antikorupcijske akcije na Medicinskom fakultetu. Kritičari Bajićevog rada kazat će pak da u tome ne vide nikakvu slučajnost.
Kronologija:
Pojedinačna rasprava može potrajati i nekoliko sati.
12:50 - "Ono što ja mogu ustvrditi jest da nikada ni u jednom trenutku nije bilo političkog pritiska ni na Bajića ni na Cvitana da se prema nekome započne istraga ili da se istraga koja je pokrenuta prema bilo kome zaustavi. smatrala sam sa svojim kolegama u Vladi da je naša zadaća stvarati povoljan politički prostor i okvir za neovisan rad DORH-a", kazala je u Sabornici Jadranka Kosor.
"Sve je to, nažalost, završilo i optužbom protiv HDZ-a, prvi put u povijesti. Kada je stigla obavijest da je stranka pod istragom, mi smo tada mislili da sve ono što je dobro za RH jest dobro i za HDZ. Ja sam platila političku cijenu za to, ali nije mi žao, jer mislim da tako treba raditi svaki predsjednik Vlade i ministar pravosuđa, na način da poziciju politike moći ne koristi da bi rad DORH-a usmjeravao u bilo kojem smjeru. Podržavam sve one koji su tražili od DORH-a da se pronađu mehanizmi za zaustavljanje curenja informacija iz postupaka koji moraju biti zaštićeni", kazala je Kosor.
12:20 - Laburist Branko Vukšić postavio je pitanje Mladenu Bajiću što je s istragama na HRT-u gdje se "ukrade oko 300 milijuna godišnje na razne načine", što je s istragama u HAC-u, sa Skladgradnjom i informacijama da je gradnja autocesta "ničim izazvana tri puta poskupjela".
"Što se drži u tim ladicama ili se ne drži, ili smo mi jednostavno nasjeli na priče koje su laž. Mi bismo trebali neke dogovore. Mene stvarno zanima da u drugom izvješću bude što manje enigma, da ne izgledam kao čovjek upitnik. Ovo je jedno od najvažnijih izvješća jer znamo dobro ne samo da su organizirani kriminal i oni nemoralni preuzeli vođenje ove države i da kriminalci u Hrvatskoj imaju svoju državu. Je li to pogrešan utisak nas ili samo nas nekih? Jako me zabrinjava da se mijenja odnos prema toj tako bolnoj tematici ovisno jeste li u poziciji ili opoziciji", kazao je Vukšić.
12:00 - Krenula je rasprava u Saboru
11:40 - HNS ova Nada Turina Jurić ustvrdila je da su rezultati rada državnog odvjetništva bolji nego godinu ranije. "To daje nadu da ćemo sve one probleme koji su se nagomilali u protekla dva desetljeća u Hrvatskoj rješavati kroz pravnu državu", kazala je. Krenula je zatim kritizirati Mladena Bajića, ali sa osobitom pažnjom, ne isuviše oštro, na kraju naglasivši kako HNS vjeruje da Mladen Bajić govori istinu.
"Glavni državni odvjetnik trebao bi biti uzor nad uzorima te struke. Ne tražimo da glavni državni odvjetnik ni državni odvjetnici budu sveci, ali ne tražimo da budu niti bogovi. Govorim to jer opća percepcija javnosti jest da to baš i nije tako. Nažalost, o radu državnog odvjetništva dolazimo kroz medije. Mi u HNS-u ne zamišljamo glavnog državnog odvjetnika kao popularnu osobu koja razmjenjuje SMS-ove i odgovara na optužbe okrivljenika u petominutnim emisijama, već kao vuka samotnjaka, kao osobu koja je beskompromisna, efikasna, nedostupna. Mislimo da samo takva osoba može zadovoljiti standarde ove struke. Stvorili smo od te struke nešto čime novinari brišu pod. Postavlja se pitanje griješimo li tu mi, griješi li DORH, da li je komunikacija koju smo uveli stvorila tu lošu percepciju i treba li je pod hitno promijeniti. što ne znači da treba promijeniti gospodina Bajića, ali treba promijeniti način komunikacije", kazala je HNS-ovka.
Tu se posebno osvrnula na curenju informacija. "Vi ste rekli da DORH nije odgovoran za to. Mislim da to nije dovoljno. Mislimo da tu priču trebate očistiti. Svojevremeno je naručena istraga o tome, a što je bilo s njom, ne zna se. 'Ajmo raščistiti tu priču. Vi ne možete raditi sa stigmom da vam novinari objavljuju koje kakve SMS-ove, da vas se povezuje sa susretima s koje kakvim inkriminiranim osobama. To je nešto što je neprihvatljivo prije svega za vas, nas u Saboru, naše društvo i državu. Naša poruka je - istražite sami sebi, što se događa. Mi vam vjerujemo da vi niste, ali mi smo na razini toga da vam samo vjerujemo. Ali vi morate javnosti dokazati da to nije tako", kazala je ističući kako će HNS prihvatiti izvješće o radu.
11:25 - "HDZ će podržati izvješće rada državnog odvjetništva za 2011. zbog uspješne i efikasne borbe protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta", kazao je to Vladimir Šeks u ime Kluba zastupnika HDZ-a ističući i "snažno i predano usmjerenje DORH-a prema nultoj stopi korupcije".
"DORH je ispunio sve svoje obveze koje su predviđene akcijskim planom za suzbijanje korupcije i koje su usmjerene na prevenciju i represiju korupcije. Time je dao snažan obol za otvaranje i zatvaranje Poglavlja 23 i snažno polučio važan politički cilj, a to je ulazak u Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije", zaključio je Šeks.
Po pitanju curenja informacija, Šeks je kazao kako se tom temom trebaju pozabaviti svi, pa i Sabor. "To da u toj mjeri cure informacije iz tobože tajnih istraga je ugrožavanje temeljnih ljudskih prava i to se treba spriječiti", kazao je Šeks.
11:10 - IDS-ov Damir Kajin kazao je kako se slaže da državni odvjetnik ne bi trebao ići u američku ambasadu, ali da je Mladen Bajić potreban hrvatskom pravosuđu i hrvatskoj politici. "Jasno je da treba podržati ovo izvješće i ovaj DORH. Bajić je otvorio nešto novo, no i njegov sustav je isto tako upitan", kazao je Kajin. "Da je DORH postupao ovako kao zadnje dvije, tri godine, možda ne bi bilo pretvorbe možda ne bi bilo zločina. Kakvo društvo, takvo pravosuđe, odnosno institucije", zaključuje Kajin.
10:50 - SDSS-ov Milorad Pupovac je Bajićev izvještaj ocijenio kao dobro sročen i kao nešto što predstavlja objektivan prikaz stanja i rada državnog odvjetništava. No, zabrinjava ga što ne postoji ujednačena pravna sigurnost u svim dijelovima Hrvatske. Kazao je i kako ŽDO i općinska državna odvjetništva "nisu podjednako privržena svome radu i u tom smislu ove brojke služe kao dobra osnova za valorizaciju što je potrebno učiniti - a to je ne samo tehničko nego i kadrovsko unaprjeđenje". Ocijenio je i kako imamo porast kriminaliteta u pojedinim kategorijama, a to je među maloljetnicima i mlađim punoljetnicima, što zbog zloporaba droga, što zbog kriminalitet protiv imovine. "Je li tome uzrok opći porast siromaštva i beznađa u RH", pita se Pupovac, ističući kako se o tome mora početi razgovarati.
10:35 - HDSSB-ov Dražen Đurović naročito je kritizirao rad Mladena Bajića. Đurović se pitao i što je s SMS-ovima koje je glavni državni odvjetnik slao Sanaderu, što je s SMS-ovima Bajića upućenim jednom preminulom novinaru, što je s porukama jednom medijskom mogulu, što je s telefonskim razgovorima s jednom novinarkom?
Đurović je kazao kako ga "vrijeđa to što su u prilici raspravljati o izvješću nakon svih skandala koji prate Bajićev rad u posljednjim godinama". "Možda je istina da se za dobrim konjem praši, no mi mislimo da je prašine već bilo i previše i da smo se prašine nagutali. Da ste kojom srećom glavni državni odvjetnik u istinski demokratskoj državi u kojoj neupitno funkcionira trodioba vlasti, a da vas se otkrilo kako ulazite u veleposlanstvo stranih država i velesila i da uz to vodite tajne razgovore s njihovim obavještajcima, istog trena bila bi pokrenuta istraga. I kad bi bilo poznato da ste ih izvješćivali ili brifirali o pojedinačnim kaznenim progonima koje vodite kao što ste to radili u veleposlanstvu SAD-a, isti bi tren u tom parlamentu bio pokrenut postupak za vaše razrješenje. I, konačno, kada bi u Hrvatskoj zaista funkcionirala trodioba vlasti na neovisnim načelima, zbog svega toga vas bi, gospodine Bajiću, nakon što bi vas Sabor razriješio, odmah po izlasku iz ove zgrade represivni aparat izvršne vlasti uhitio i predao pravosuđu RH, naravno uz jednomjesečno zadržavanje zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke", kazao je Đurović.
10:20 - Predsjednik Laburista Dragutin Lesar je kazao kako neće podržati izvješće. "Volio bih kad bismo o ovom izvješću raspravljali barem četiri puta godišnje, jer bi tako imali barem četiri puta više antikorupcijskih akcija", ironično je primijetio na početku svoga izlaganja.
Ono što Lesar najviše zamjera DORH-u jest 177 odbačenih prijava zbog neisplata plaća. Bajić je to, kaže Lesar, obrazložio time da je u Hrvatskoj uvriježena sudska praksa da se to kažnjava ukoliko je postojala namjera neisplate plaća. "Zbog toga državna odvjetništva u Hrvatskoj nisu ni pokretala kaznene postupke pred sudovima zbog počinjenja kaznenog djela neisplate plaća. Ako niste podizali kaznene prijave, zašto ovih 177 prijava nisu išle na prekršajne postupke i prekršajno kaznili poslodavce zbog nedavanja potvrda o neisplati plaća. Jer poslodavci ne daju ni potvrdu da nisu isplaćene plaće. Država se za sebe pobrinula - ovršni postupak, naplata poreza brzinom munje, ali naplata radničkih potraživanja? E to već ne treba brzinom munje. Pa smo propisali obvezu izdavanja potvrde, ali ako je poslodavac ne izda, nikome ništa", istaknuo je Lesar.
Pohvalio je dio izvještaja koji se odnosi na stečajeve.
10:10 - Peđa Grbin je u ime Kluba zastupnika SDP-a, kako se i očekivalo, kazao kako će njegova stranka podržati ovo izvješće, a o radu DORH-a imao je uglavnom riječi hvale. Grbin je također zatražio od DORH-a da djeluje svaki put kada postoji i osnovana sumnja u nečiju krivicu, odnosno počinjenje kaznenog djela, a ne samo kada postoje čvrsti dokazi kako je ustvrdio Mladen Bajić.
10:05 - Slijedi rasprava o izvješću po zastupničkim klubovima
9.55 - "DORH se optužuje zbog curenja informacija, svi upiru prstom u DORH smatrajući da otamo cure. No, je li to baš tako?", kazao je Bajić na česte optužbe protiv DORH-a zbog objavljivanja tajnih informacija ističući kako svi sudionici postupka imaju pravo na presliku cijelog spisa.
Kada je Sabor donio novi ZKP člankom 231 je propisano da je postupanje tijekom istrage tajno. No, taj članak je promijenjen, kaže Bajić, i on se više ne odnosi ne medije. "Time je postalo nemoguće dokazati odakle te informacije. Unatoč angažiranju policije i našem radu nismo uspjeli doći do tih podataka. Smatram da treba zakonodavno riješiti taj problem, jer se može očekivati da će informacije curiti i u narednom razdoblju. I to na način ili da ovaj dio istrage ne bude tajan ili da se vrati izvorni oblik članka koji je onemogućavao objavljivanje bilo kakvog sadržaja koji je zaštićen", kazao je Bajić.
9:50 - Govoreći o tome koliko je bilo mjera prisluškivanja telefona i praćenja, Bajić je kazao kako se taj broj znatno smanjio - u prošloj godini bilo je 728 naloga za prisluškivanje. "Tako da provođenjem ovih dokaznih radnji nisu dovedena u pitanje temeljna ljudska prava. Većina naloga je izdana u odnosu na dilere, i preko 60 posto tih dokaznih radnji je uspješno dovršeno", ustvrdio je Bajić pred zastupnicima.
9:45 - Bajić je pred zastupnicima naveo da je 2011. zabilježen porast broja kaznenih prijava za 3 posto, a u porastu su prijave protiv nepoznatih počinitelja. Više od polovice prijava odnosi se na imovinska kaznena djela, 6 posto na zloporabu opojnih droga, a 5 posto na kaznena djela u platnom prometu. Sudovi su lani donijeli 87 posto osuđujućih presuda i oduzeli 79 milijuna kuna protupravno stečene imovinske koristi. 225 milijuna kuna imovine je zamrznuto. USKOK je zaprimio 1184 prijave, podignuo je 292 optužnice, a sudovi su u USKOK-ovim predmetima donijeli 97 posto osuđujućih presuda, što je najviše otkad Ured postoji.
U Bajićevom izvješću stoji i da nikad veći broj prijava građana nije bio odbačen.
9:40 - Bajić je u uvodnom govoru pred Saborom ocijenio kako je djelovanje DORH-a sada puno uspješnije zbog novog ZKP-a kojim je omogućeno da DORH "bude agresivniji" te da su "u većem dijelu preuzeli uloge i poslove bivših istražnih sudaca". To je dovelo, kaže Bajić, do kraćeg trajanja postupka u cjelini, a u DORH-u su, kaže svjesni te nove odgovornosti.
Tijek događaja pratite na Danas.hr-u
