Saborski zastupnici iz vladajuće koalicije nisu u petak u proceduru pustili prijedlog zastupnice opozicije, Anke Mrak-Taritaš da se roditeljima - njegovateljima teško bolesne djece nakon smrti djeteta omogući da šest mjeseci nastave primati naknadu njegovatelja, 4000 kuna.
Umjesto toga, 77 političara na snazi je ostavilo pravilo prema kojem se roditelji već sutradan nakon smrti djeteta, žele li imati primanja, moraju javiti na burzu rada, odnosno vratiti se na tržište rada. S druge strane, zastupnici imaju pravo na šest punih plaća, i još šest polovica te plaće nakon prestanka obavljanja dužnosti. Uvjet za to je da u Saboru provedu najmanje godinu dana. Kako prenosi 24 sata, imaju i naknadu za odvojen život, paušalni dodatak na plaću, plaćeno podstanarstvo i prijevoz.
"Podsjetila bih i na one političare koji su osuđeni zbog malverzacija, krađe državnog ili lokalnog proračuna, otkud njima pravo na 6 plus 6 mjeseci plaće, čime su ga zaslužili? I gdje je novac koji su pokrali, može li se njime pokriti naše naknade nakon smrti djeteta? Velika je to nepravda, ogromna", rekla je 23-godišnja majka, Lucija Balažić iz Knina.
Lucija je u prosincu ostala bez sina Paula, bile su mu tri godine i 11 mjeseci, a od rođenja je bolovao od miotubularne miopatije, teške bolesti zbog koje je bio nepokretan i potpuno ovisan o 24-satnoj skrbi majke. Lucija je prije poroda tek kratko radila u ugostiteljstvu, a dan nakon Paulove smrti 9. prosinca, odmah se morala javiti na burzu rada.
"U danu kad sam ostala bez svoga djeteta, ostala sam i bez ikakvih primanja i prava, bez trunke vremena da se oporavim. Suprug radi, ali to nam nije dovoljno za život, podstanari smo. Režije, stanarina, sve je tu, već sam sutradan morala sakupljati papire i javiti se na burzu", rekla je Lucija.
"Državni dužnosnici, koji imaju pravo na 6 plus 6 plaća nakon prestanka dužnosti, zaboravljaju zbog čega su, odnosno zbog koga su na tim pozicijama", tvrdi Marica Đogaš Mikulić iz Slavonskog Broda, majka petogodišnjeg Ante koji boluje od Cornelia de Lange sindroma, genetske bolesti koja dječaka čini ovisnim o roditeljskoj 24-satnoj skrbi.
Podsjeitmo, produljenje naknade za šest mjeseci nakon smrti djeteta državu bi godišnje koštalo manje od pet milijuna kuna.
"Država nas, dok brinemo o djeci, prisiljava da živimo isključivo u svoja četiri zida, ne daje nam uopće priliku, neku pomoć i potporu da se barem djelomično uključimo na tržište rada, a onda nas, kad nam dijete umre, prisiljava da se na to tržište rada odmah vratimo, već sutradan, bez vremena prilagodbe. Roditelji to nisu u stanju, uništeni su psihički i fizički, kod nekih, koji su s djetetom proveli puno godina, njihovo zanimanje više niti ne postoji", kaže Marica te dodaje: "Kako netko može pomisliti da je itko u stanju sahraniti dijete, i sutradan se, sa smiješkom na licu, vratiti na posao? Mi živimo izolirani, jer nas je država osudila na izolaciju, živimo sa respiratorima, kateterima i sondama, osluškujemo stalno diše li naše dijete. A onda kad ga više nema, odjednom se moramo vratiti među ljude, i na tržište rada".
Kako prenosi 24 sata, roditelji njegovatelji godišnji odmor i bolovanje imaju samo na papiru, dok je situacija u stvarnosti potpuno drukčija. Ako se sami teže razbole, bolesno dijete o kojem danonoćno brinu mogu smjestiti u ustanovu no i na to se čeka, mjesta često i nema, pogotovo ako je slučaj hitan. Marica, koja je inače aktivna u udruzi Sjena koja spaja roditelje teško oboljele djece, kaže kako imaju slučajeva da se roditelji s kemoterapije prije vremena vraćaju kući jer nema tko brinuti o njihovoj djeci.
"Nas je roditelja oko pet tisuća, no ja ne znam da je itko ikad koristio opciju bolovanja, dodaje majka. Roditelji njegovatelji su, dodaje, prisiljeni s državom "potpisivati" praktički robovlasničke ugovore po kojima nemaju radne statuse, nisu kreditno sposobni, i tjera ih se odmah po smrti djeteta natrag na tržište rada", zaključila je nastavno na sramotnu odluku vladajuće koalicije.
