Gostujući u emisiji RTL Direkt, sinjski gradonačelnik Miro Bulj, koji želi u utrku za predsjednika, osvrnuo se na tržište mesa.
Rekao je: "Problem je što je sve manje domaćeg mesa i uzgoja. Veliki smo uvoznici svinjetine, poglavito mađarske i to se hrani sa sojom tretiranom - da ljudi razumiju cidokor. Da je više domaće prehrane i domaćeg mesa bilo bi bolje".
U RTL Detektoru provjerili smo istinitost njegove tvrdnje.
Točna je tvrdnja da sve više svinjetine uvozimo.
Naime, prema podacima Hrvatske gospodarske komore temeljenih na podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz svinjetine ove godine porastao je u odnosu na prošlu godinu. Doduše neznatno, ali jest. Dodatno, ako se usporede podaci posljednjih deset godina, uvoz je porastao drastično.
Lani smo sveukupno uvezli 102 tisuće tona svinjskog mesa, a vrijednost uvoza bila je gotovo 328 milijuna eura. Bilo je nešto i izvoza svinjetine - 9226 tona tijekom prošle godine vrijednosti 32 milijuna eura.
Uvoz porastao u godinu dana
Ako se usporedi prvih osam mjeseci ove godine i prošle, vidi se da je uvoz porastao. Naime, lani smo u osam mjeseci uvezli 64.271 tona svinjetine (vrijednosti 206 milijuna eura), dok smo ove godine uvezli 64.914 tona (vrijednosti 207 milijuna eura). Dakle, povećanje je to od 643 tona.
Kada se pogleda izvoz, lani smo u prvih osam mjeseci izvezli 6008 tona svinjetine, ove godine 6971 tonu što je povećanje od 963 tone. Detalje o ovim podacima možete pogledati na OVDJE.
No kod tvrdnje Mire Bulja da svinjetinu uvozimo "poglavito iz Mađarske" nije točna.
Naime, podaci Hrvatske gospodarske komore temeljene na podacima Državnog zavoda za statistiku govore da smo najviše lani svinjetine uvezli iz Njemačke i to neovisno je li bilo svježe, rashlađeno ili zamrznuto.
Iz Njemačke smo uvezli 29.729 tona vrijednosti većoj od 87 milijuna eura. Druga zemlja iz koje smo najviše uvezli bila je Španjolska - 19.664 tona (70 milijuna eura), a tek treća po redu bila je Mađarska iz koje smo uvezli 15.003 tona.
A tu su i podaci Eurostata koje nam je poslao HGK i koji otkrivaju da to nije trend samo posljednjih godinu dana nego da u posljednjih deset godina kontinuirano sve više uvozimo mesa.
Tako smo prije 10 godina uvezli 67 tisuće tona svježeg i rashlađenog svinjskog mesa, 2019. godine to se popelo već na 114 tisuće tona, a lani je to bilo 188 tisuće tona. Prema ovim podacima Eurostata, uvoz svježeg i rashlađene svinjetine u deset godina povećao se gotovo tri puta.
Isto je i sa smrznutim svinjskim meso u što spadaju i salame. Tako smo 2014. godine uvezli 58 tisuća tona ovih proizvoda, a lani 81 tisuća tona. Miro Bulj je bio u pravu da se sve više svinjetine uvozi, pokazuju to podaci koje smo dobili do HGK i koje temelje na podacima Državnog zavoda za statistiku i Eurostata. Detalje tih podataka možete pogledati OVDJE.
U prosjeku potrošimo 58 kg svinjetine po stanovniku
Isto su nam potvrdili i iz Ministarstva poljoprivrede koje otkriva i kolika je prosječna potrošnja svinjetine u Hrvatskoj: "Hrvatska je tijekom 2023. godine uvezla 102,4 tisuće tona svježeg i zamrznutog svinjskog mesa. U prvih osam mjeseci 2024. godine uvoz je iznosio 64,9 tisuća tona. Prema podacima o samodostatnosti, potrošnja svinjskog mesa u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 225,91 tisuću tona, odnosno prosječno 58,60 kilograma po stanovniku. Osim svinjskog mesa, tijekom 2023. godine uvezeno je i 15,6 tisuća tona živih svinja. U prvih osam mjeseci 2024. godine taj uvoz, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 11,3 tisuće tona".
'Dampiška cijena i sumnjiv uvoz'
"Već duži niz godina upozoravamo kako je potrebno snažnije kontrolirati meso koje se uvozi po dampinškim cijenama, a vrlo često se radi o mesu sumnjive kvalitete. Samodostatnost hrvatske proizvodnje svinjetine je na oko 60 posto što nikako nije dobro, a kako potrošači najviše konzumiraju upravo svinjsko meso, uvoz raste iz godine u godinu", istaknuli su iz Hrvatske gospodarske komore.
Dodaju također - prema službenim podacima u prvih osam mjeseci ove godine uvezla svinjskog mesa (svježeg i rashlađenog) u količini od gotovo 65.000 tona, dok je vrijednost tog uvoza preko 207 milijuna eura.
Navode da se u Hrvatskoj najviše jede svinjetina i procjenjuje se da svaki stanovnik na godinu pojede 40 kilograma.
"A naša samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa kreće se od 55 do 60 posto. Vodeće problemi u sektoru svinjogojstva su i dalje neuređeno tržište i nedostatak investicija. Problem je i što stari proizvođači napuštaju proizvodnju, a novih nema. Zato pozdravljamo nedavno najavljene mjere Ministarstva koje bi trebale utjecati na povećanje proizvodnje mesa, no i dalje smatramo kako je potrebna snažnija kontrola uvoza", ističu iz Hrvatske poljoprivredne komore.
Provjerili smo i je li točna izjava Mire Bulja da se u Mađarskoj hrani sojom tretiranom cidokorom.
Ako je suditi prema podacima RASFF sustava kojime se prate ovakvi incidenti, to nije točno.
To su nam potvrdili iz Ministarstva poljoprivrede koje odgovara: "Putem zajedničkog EU sustava brzog uzbunjivanja u slučaju pojave incidenata u lancu prehrane (RASFF) nije zabilježen niti jedan slučaj pojave glifosata (aktivne tvari u pripravku CIDOKOR) u proizvodima životinjskog podrijetla u lancu prehrane na EU tržištu. Jednako tako, nikakva slična informacija nije zaprimljena niti od jednog nadležnog tijela ostalih država članica, kao niti iz trećih zemalja".
POGLEDAJTE VIDEO Miro Bulj: 'Mogao bih sa sinjskim specijalitetima uskoro iskakati iz TikToka'
