Premijer Andrej Plenković nedavno je najavio kako njegova Vlada kreću u izmjene Zakona o trgovini, kako bi ispunili jedno od svojih predizbornih obećanja - zabranili rad nedjeljom. Vlada ovog puta očito ne želi čekati s time, pa je na stranicama eSavjetovanja već osvanuo Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovinama.
Prijedlogom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, planiraju se urediti dva pitanja. Prva stvar koja će se izmijeniti je odredba članka 13. stavka 10., a koja propisuje institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine.
"Odredba članka 13. stavka 9. važećeg Zakona propisuje da se bez novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, djelatnost trgovine može obavljati u prodajnim objektima sukladno odredbama važećeg Zakona, ako je za isti prodajni objekt već izdano rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine te se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine. Stavak 10. istoga članka propisuje da se institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine ne može primijeniti ako se radi o hrani i robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš", navodi se u dokumentu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Nadalje navode kako s aspekta osiguravanja higijenskih zahtjeva za hranu, odnosno prodajnih objekata koji prodaju hranu, obveze za trgovce proizlaze iz propisa o hrani nevezano uz postupak ishođenja minimalno-tehničkih uvjeta prema važećem Zakonu te su u tom smislu trgovci obvezni uspostaviti, provoditi i održavati sustave i postupke samokontrole temeljene na načelima HACCP sustava.
Zabrana rada nedjeljom
Druga stvar koja se ovim izmjenama planira urediti je radno vrijeme u djelatnosti trgovine, s ciljem da se zabrani rad nedjeljom. Prema sadašnjem zakonu, trgovac samostalno određuje radno vrijeme trgovina sukladno potrebama kupaca, broju zaposlenih, i slično.
U zakonskim izmjenama, predlaže se izmjena važećeg Zakona u članku 57. tako da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.
"Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni, odredit će sam trgovac s osnove potreba, sezonalnosti, mikrolokacije i drugih čimbenika koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje. Tjedni u kojima je nedjelja radna, na osnovnih maksimalnih 90 radnih sati raspoređenih od ponedjeljka do subote, za potrebe radne nedjelje ostvaruju dodatnih 15 sati što tih tjedana predstavlja ukupno maksimalno dopuštenih 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do nedjelje, a njihov će raspored utvrditi sam trgovac", navodi se u zakonskim izmjenama koje se nalaze na eSavjetovanju.
U dokumentu se pojašnjava kako je nedjelja, kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima, odnosno kolektivnim i drugim odgovarajućim ugovorima te se stoga Prijedlogom zakona usklađuje odredba važećeg Zakona s ovim općim pravilom.
"Članak 6. stavak 3. Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada iz 1957. godine, koje je Republika Hrvatska stranka propisuje kako se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora. U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci od 19. lipnja 2009., gdje navode da '… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavka 3. Konvencije'", pojašnjavaju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
"Odredbom članka 2. stavka 5. Europske povelje o socijalnim pravima, propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije. Isto daje pravo Republici Hrvatskoj da utvrdi pravila vezana uz radno vrijeme trgovina te da u skladu sa svojom tradicijom i običajima, kao i u interesu građana i radnika koji rade u djelatnosti trgovine, kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odredi nedjelju", stoji u dokumentu.
Ipak, dodaju da pravilo da nedjelja i blagdani budu neradni dani ne može biti apsolutno, a kao jedan od razloga navode da je Hrvatska turistička zemlja.
"Iznimke su uređene poštujući načelno razmjernosti te se time ispravlja dosadašnja praksa prema kojoj je trgovina postala iznimka od općeg pravila o tjednom odmoru, za što se ne nalazi nužno opravdanje", kažu iz ministarstva.
Istraživanja iz 2019. i 2020.
Ministarstvo je u dokumentu navelo i dva istraživanja, jedno iz 2019. godine, a drugo iz 2020. godine. Rezultati istraživanja iz 2019. godine pokazali su da 80% ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom, dok je straživanje iz 2020. godine pokazalo da, "iako velik broj građana (trećina ispitanika) radi nedjeljom, ona je za većinu hrvatskih građana dan koji je prije svega posvećen fizičkom odmoru, razonodi, druženju s obitelji kao i duhovnim aktivnostima".
Zbog toga smatraju da "rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije prihvatljiv većini građana Hrvatske".
Za potrebe izmjena ovog zakona analizirano je i razdoblje od 25. travnja 2020. godine kada je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio odluku o zabrani rada nedjeljom. Iz analiziranih podataka, tvrde, razvidno je da se promet koji su trgovci ostvarivali nedjeljom u maloprodaji u velikim trgovačkim centrima (0,05%) tijekom tog razdoblja rasporedio na ostale dane u tjednu, osobito subotu (20,46%) i ponedjeljak (18,52%).
Mišljenje resornog ministarstva je i da se radno vrijeme trgovina nikada se nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju.
