Iz Ministarstva poljoprivrede demantirali su informaciju koja se pojavila u medijima, a prema kojoj Hrvatska mora vratiti tri milijarde kuna poticaja jer je kontrola iz Bruxellesa utvrdila da je samo dva posto poticaja isplaćenih za ekološku poljoprivredu opravdano.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Nastavno na današnje medijske objave kako je Europska komisija utvrdila da Hrvatska mora vratiti 3 milijarde kuna poticaja za ekološku poljoprivredu te da tek 2 % prijavljene ekološke proizvodnje zadovoljava ekološke uvjete, Ministarstvo poljoprivrede ističe kako su obje navedene informacije neprovjerene i potpuno netočne. Također, nejasna nam je informacija da je Upravni odbor raspravljao o prijedlogu solidarnog snošenja tereta nepostojećeg povrata.
Od 2015. godine za ekološki uzgoj je kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020. godine osigurano 128,3 milijuna eura, odnosno gotovo milijarda kuna ukupno za sedmogodišnje razdoblje, od čega je 15 % sredstava iz državnog proračuna, a ostatak iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Od tada je interes poljoprivrednika za ekološku poljoprivredu, koji su prepoznali njezinu važnost u proizvodnji hrane visoke kvalitete koja pridonosi očuvanju ljudskog zdravlja, uvelike porastao.
Zbog iznimnog porasta površina u ekološkoj proizvodnji, a sukladno tome i zahtjeva za ekološku potporu, osigurana sredstva u ovom programskom razdoblju postala su nedostatna, stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izmjenama Programa ruralnog razvoja u studenom 2019. godine zatražilo od Europske komisije povećanje financijske alokacije za ekološku proizvodnju. Također, u pregovorima s Europskom komisijom za veću omotnicu, o čemu je ovih dana riječ, izvršena je i revizija izračuna potpore za ekološke višegodišnje nasade te smo, slijedom revizije, izmjenama Pravilnika o izravnim plaćanjima i IAKS mjerama Programa ruralnog razvoja, predložili potporu za orah u visini od 384,47 eur/ha, odnosno za lijesku 625,62 eur/ha, sukladno analitičkoj podlozi koju je izradio Agronomski fakultet u Zagrebu 2015. godine. S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede je 2015. godine, unatoč spomenutoj podlozi s prijedlogom pojedinačnih potpora po voćnim vrstama, donijelo pravilnik s jedinstvenom potporom od 723 eur/ha bez obzira na utvrđene razlike za pojedine vrste voćnih vrsta dokazane u znanstvenoj i stručnoj analizi. Prilično je jasno da je iznimno velik trend porasta površina pod višegodišnjim ekološkim nasadima orašastog voća posljedica stimulativnog iznosa potpore iznad stručno utemeljnog prijedloga.
Osim što su potpuno netočne i neistinite informacije koje se
danas prenose o nepostojećoj prijetnji oduzimanja 3 milijarde
kuna RH, dodatno je tvrdnja da je 98 posto hrvatskih
ekoloških proizvođača „lažno“ vrlo nepravedna prema
njima.
Nepravilnosti u korištenju sredstava potpore su nažalost
prisutne. Međutim, kroz redovite kontrole na terenu i
inspekcijske nadzore takvi se slučajevi identificiraju i
sankcioniraju sukladno razmjeru utvrđene nepravilnosti, što je s
vremenom uvelike smanjilo broj nepravilnosti. Kontrolama na
terenu prihvatljivosti površina za ekološki uzgoj pod
višegodišnjim nasadima oraha i lijeske utvrđene su
neprihvatljivosti za plaćanja u smislu potpunog zarasta
višegodišnjeg nasada u šikaru i šumsku vegetaciju zbog
djelomičnog ili potpunog neprovođenja poljoprivredne aktivnosti
te kršenja višestruke sukladnosti. Također, zbog neprovođenja
agrotehničkih mjera na određenim površinama utvrđen je nedovoljan
sklop biljaka. Za proizvodnu 2017. i 2018. godinu ukupno je za
navedene kulture utvrđeno 283 hektara neprihvatljivih za plaćanja
tj. izuzeti su iz potpora te je utvrđeno 283 hektara
neprihvatljivih površina za potporu za ekološki uzgoj pod
višegodišnjim nasadima oraha i lješnjaka, čime je spriječen
negativan financijski učinak na državni proračun u iznosu od 2,3
milijuna kuna.
Većina naših poljoprivrednika su vrijedni proizvođači koji teško i vrijedno rade i kojima kroz sustav potpora iz EU, ali iz državnog proračuna nastojimo osigurati održiv dohodak i potaknuti opstojnost i razvoj poljoprivredne proizvodnje i održavanje vitalnosti ruralnih zajednica. Svi dionici u ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj (od samih proizvođača i potrošača, nadzornih certifikacijskih tijela, pa do zakonodavca) imaju kontinuiranu zadaću stvarati pretpostavke i preduvjete s ciljem korištenja komparativne prednosti ovakvog načina bavljenja poljoprivredom, ali u isto vrijeme i brinuti se o vjerodostojnosti kontrolnog sustava, očekivanjima potrošača i pravilnim usmjeravanjem uloženog javnog novca, koji će rezultirati konkretnim količinama vrijedne ekološke hrane", poručili su iz Ministarstva.
