Ministarstvo hrvatskih branitelja u srijedu je oštro reagiralo na izjave Miranda Mrsića vezane za mirovinski sustav i "braniteljske mirovine", ističući kako je iznio niz netočnosti, bez ikakve osnove napada braniteljsku populaciju te da su Mrsić i Vlada u kojoj je bio ministar, prema braniteljskoj populaciji imali "odnos koji se može okarakterizirati kao spaljena zemlja".
Predsjednik Demokrata i bivši ministar rada u Milanovićevoj Vladi, Mirando Mrsić u utorak je na konferenciji za novinare, uz ostalo, izjavio da aktualna Vlada Andreja Plenkovića braniteljskim mirovinama kupuje izborne glasove i time ugrožava mirovinski sustav. Založio se i za razdvajanje radničkih i braniteljskih mirovina. Takvo razdvajanje, podsjetio je Mrsić, 2013. je provela lijeva koalicijska Vlada, no čim je HDZ došao na vlast to je poništio. Naveo je da je u travnju ove godine prosječna braniteljska mirovina iznosila 5618 kuna, a prosječna radnička mirovina bila 2342 kune. Također je rekao kako je HDZ stvorio i sustav zajamčenih braniteljskih mirovina koji je donio novi Zakon o hrvatskim braniteljima.
Tendenciozni napad na branitelje
Iz Ministarstva ističu da Mrsića tendenciozno napada braniteljsku populaciju kroz najosjetljivi dio njihovog životnog statusa, a to su mirovine zaslužene na prvoj crti bojišnice gdje su za slobodu Domovine žrtvovali svoje dijelove tijela i svoje živote.
"Mrsić netočno, paušalno i bez ikakve osnove napada braniteljsku i stradalničku populaciju, izdvajajući tzv. 'braniteljske mirovine' prosječne visine od 5.567 kuna, zanemarujući da je riječ o 56.000 mirovina hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) koji nikada nisu bili u prigodi uplaćivati u mirovinski fond doprinose za puni staž jer su obrani Domovine stradali vrlo mladi", naglašavaju iz Ministarstva.
Dakle, dodaje se, "nije riječ o nekakvoj imaginarnoj braniteljskoj mirovini koja bi pripadala braniteljima bez obzira na oštećenje organizma ili smrt. Isto tako, 14.000 obiteljskih mirovina koje ostvaruju obitelji iza smrtno stradalih branitelja, Mrsić naziva privilegiranim mirovinama koje oštećuju državni proračun i mirovinski sustav. Zar njemu nije jasno da te obitelji primaju mirovine iza svojih supruga, očeva, sinova i kćeri koji su dali živote za Domovinu", kažu iz Ministarstva. Pri tom ističu kako je činjenica da hrvatski branitelji bez statusa HRVI, po općim propisima ili uz dodatak zajamčen Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, imaju prosječnu mirovinu od od 2.577 kuna, koja je i niža od prosječne mirovine u Hrvatskoj.
Ima ih još
"Mrsić ne ulazi ni u jednom trenutku u činjenicu da, osim 71.180 invalidskih i obiteljskih mirovina hrvatskih stradalnika, mirovine po posebnim propisima ostvaruju i druge kategorije korisnika, kao što su bivši pripadnici JNA kojih je 5.800, a koji su prije Domovinskog rata 20 i više godina uplaćivali u mirovinski fond JNA u Beogradu i koje je Republika Hrvatska preuzela, omogućila im mirovinu, a da nisu niti kune uplatili u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Ovakvih kategorija (JNA) korisnika ima puno više, budući da su se pribrojili ostalim umirovljenicima jer su razvrstani u druge kategorije, odnosno prikriveni zahvaljujući, među ostalima, i Mirandu Mrsiću, koji je svojom mirovinskom politikom stvorio kaos u mirovinskom sustavu", procjenjuju iz Ministarstva.
Kažu i da Mrsić zlonamjerno i potpuno neutemeljeno navodi brojčane pokazatelje o navodnih novih 123.000 zajamčenih minimalnih mirovina, za što ne postoji ni jedan pokazatelj.
"On navodi 15.000 novih zahtjeva za mirovine. Iznosi neutemeljene podatke, iako Ministarstvo hrvatskih branitelja pravovremeno i točno informira javnost o novim statusima HRVI, kojih ima 1.500, što je deset puta manje 15.000, odnosno brojke kojom on manipulira", navode iz Ministarstva.
Više umrlih nego zahtjeva
Podsjećaju da je 6.579 hrvatskih branitelja umrlo tijekom 2017. i 2018. godine od posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, prosječne starosti ispod 60 godina.
"Dakle, više je u samo dvije godine umrlo hrvatskih branitelja, nego što ima pripadnika JNA na isplati mirovina, a koji su oko 30 godina stariji od hrvatskih branitelja; a da ne govorimo o 11.000 korisnika mirovina iz NOR-a koji i nakon 74 godine uredno primaju mirovinu. Posebice ako uzmemo u obzir da je prosječna smrtnost opće populacije u Republici Hrvatskoj 76 godina, a braniteljske ispod 60 godina", kažu iz Ministarstva.
Iznose i podatak da je 3.784 hrvatskih branitelja umrlo u 2018., odnosno samo 15 posto ih je bilo starijih od 70 godina u trenutku smrti. To je vrlo jasan pokazatelj izravnih posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, naglašava se u priopćenju.
Dodaju kako su nekim kategorijama - na koje se Mrsić uopće ne osvrće, a ulaze u kategoriju mirovina po posebnim propisima, uz ostalog, pripadnici JNA, pripadnici hrvatske domovinske vojske, pripadnici JNA prema općem propisu, sudionici NOR-a, članovi nekadašnjeg SIV-a, službenici u saveznim tijelima SFRJ - mirovine daleko veće od braniteljskih mirovina, odnosno mirovina HRVI.
Bukvica Mrsiću
U opširnom analitičkom priopćenju Ministarstva hrvatskih branitelja nadalje navode kako se "Mrsiću još jednom očito mora pojasniti, iako je bio ministar i trebao bi to znati, da je kao posljedica velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku danas u mirovini, 56.000 hrvatskih ratnih vojnih invalida, a to su ljudi koji su i prije i tijekom Domovinskog rata, sve do stradavanja, ipak uplaćivali doprinose u HZMO".
Nadalje, postoji 14.000 članova obitelji poginulih, ubijenih i nestalih hrvatskih branitelja koji su izgubili svoje članove obitelji u obrani Domovine na izuzetno okrutan način, a isto tako su uplaćivali doprinose u mirovinski sustav.
Iz Ministarstva zaključuju kako Mrsić "tendenciozno i zlonamjerno u kontekstu rizika za mirovinski sustav, dovodi u pitanje i mirovine hrvatskih branitelja koji su mirovine stekli na temelju općih propisa, uplaćujući u mirovinski sustav 30 godina. Zapravo ovdje se radi o 37.839 hrvatskih branitelja koji su dakle, mirovinu ostvarili na temelju općih propisa i koji su u ovoj kategoriji vidljivi iz razloga što im je priznat radni staž u vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu. Prosječna mirovina ovih korisnika mirovina je manja od prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj i iznosi 2.587 kuna".
Nisu svi po posebnim propisima
Što se tiče djelatnih vojnih osoba (DVO) i policijskih službenika, dodaje se u priopćenju, Mrsić je kao bivši ministar uspostavio takav sustav da je ove korisnike mirovina, njih 15.168, stavio u kategoriju povlaštenih mirovina. Iz Ministarstva podsjećaju kako je ovdje riječ o hrvatskim braniteljima koji su nakon Domovinskog rata ostali raditi u HV-u i MUP-a, uplaćivali doprinose i umirovljeni s prosječno 30 godina radnog staža. Ovdje se radi o policijskim službenicima, službenim osobama, hrvatskim časnicima, dočasnicima i vojnicima koji su uredno odradili svoj beneficirani radni staž i umirovljeni su po sustavu kao i pripadnici svih vojski i policija svijeta. Za korisnike ovih mirovina nije uvjet status hrvatskog branitelja, već provedeni radni vijek u HV-u, odnosno MUP-u.
Iz Ministarstva hrvatskih branitelja naglašavaju kako se bivši ministar rada i mirovinskog sustava čudi što hrvatski branitelji ponovo mogu ostvarivati pravo na mirovinu radi stradavanja u Domovinskom ratu, a zaboravlja da je upravo njegova Vlada onemogućavala ostvarivanje statusa, iako je određeni broj branitelja na temelju nalaza i mišljenja vještaka imao uvjete ostvarivanja prava na mirovinu.
Njegovo stajalište da se radničke i braniteljske mirovine moraju razdvojiti kako mirovinski sustav ne bi doživio kolaps, iz Ministarstva tumače kao kontinuirano stvaranje nesigurnosti kod ove ranjive populacije i nastavak izazivanja kaosa.
Izazivanje kaosa
"Možemo ustvrditi da je Mrsić i njegova Vlada, prema ovoj populaciji, ostvario odnos koji se može okarakterizirati kao spaljena zemlja", navodi se u priopćenju Ministarstva i podsjeća da je ta Vlada smanjila braniteljske mirovine za 10 posto.
Prepoznajući negativne učinke ranije odluke, ističu iz Ministarstva "ova je Vlada predložila Hrvatskom saboru donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju radi izjednačavanja mirovina pri usklađivanju mirovina, kojim je ukinut institut razdvajanja mirovina na dva dijela". To je, dodaju, vratilo povjerenje i sigurnost braniteljskoj i stradalničkoj populaciji.
Ocjenjuju kako je time ova Vlada uspostavila red, stvorila preduvjete za gospodarski oporavak, uspostavila partnerski odnos s braniteljskom populacijom i izgrađuje društvo prepoznajući najsnažnije temelje suvremene Republike Hrvatske, a to su hrvatski branitelji i pravedni, legitimni, obrambeni i osloboditeljski Domovinski rat, zaključuje se u priopćenju, koje je Ministarstvo hrvatskih branitelja objavilo i na svojim mrežnim stranicama.
