Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić rekao je u nedjelju da je referendum "67 je previše" demokratsko pravo koje Vlada podupire, ali da rad do 67. godine nije novost, već pet i pol godina postoji u hrvatskom zakonodavstvu, još od SDP-ove Vlade, te podsjetio da se Bernardić za takvu politiku nedavno i ispričao.
"Tada nije bilo prosvjeda i referenduma, a vidimo danas da je gospodin Bernardić potpisao za referendum iako je glasovao za uvođenje '67 godina'. On se nedavno ispričao za tu politiku, vjerujem da će se možda ispričati i za cijeli Milanovićev mandat", rekao je ministar Pavić za RTL danas.
"Politika ove Vlade je da maksimalno probamo osnažiti i povećati mirovine, povećali smo ih za 7,45 posto, a od 1. srpnja 3,13 posto rastu onima koji imaju najniže mirovine, ojačali smo drugi stup, riješili mnoge stvari i sačuvali stabilnost javnih financija", dodao je.
Pavić: Vlada ne utječe na to gdje i kako će se prikupljati potpisi za referendum
Komentirao je i odluku Crkve da se na njenom posjedu ne smiju prikupljati potpisi za referendum. "Vlada ne može niti ne utječe na gradove, općine i Crkvu, gdje i kako će se skupljati potpisi, no ono što građanima treba reći jest da neće svi raditi do 67. godine", istaknuo je.
Pavić kaže kako postoji institut dugotrajnog osiguranika, pa oni koji ulaze mladi na tržište rada, s 18 ili 19 godina, nakon 41 godinu mogu u mirovinu sa 60 godina, a danas je takvih sve više zbog nedostatka radne snage i isto tako oni koji studiraju do 24. ili 25. godine ići će u mirovinu u prosjeku sa 65 godina.
Ustvrdio je kako samo 20 posto hrvatskih umirovljenika ima 40 godina radnog staža, a prosjek staža je 30 godina i dva mjeseca, dok je u Europi prosjek 35 i u Njemačkoj 37. "Oni koji su bili dulje na tržištu rada imaju prosječnu mirovinu 4500 kuna, prema tome, išli smo ka tome da ljudi ostaju dulje na tržištu rada, ali da čim skupe 41 godinu mogu sa 60 godina u mirovinu", rekao je.
Na pitanje rade li sindikati dobar posao odgovorio je da vjeruje u socijalni dijalog te da vlada osigurava konture da se plaće mogu povećati, da je za 800 kuna narasla prosječna plaća, a minimalna se plaća povećala na 3000 kuna te će se na kraju godine vidjeti može li se još povećati.
Po njegovim riječima, sve su agencije i Europska komisija rekle da je ovo dobra reforma, a i ekonomski analitičari govore da će, ako referendum prođe u ovom obliku, rezultat vjerojatno biti smanjenje mirovina ili zaduživanje.
"Izračunali smo koliko to košta - 45 milijardi kuna do 2040., što će imati efekt pet do sedam posto manje mirovine ili kredit i zaduživanje građana", zaključio je Pavić.
