BRUXELLES - Hrvatska je napravila sve što je potrebno za primanje izbjeglica iz programa premještanja i preseljenja, ali ljudi jednostavno ne žele živjeti u Hrvatsku, rekao je u ponedjeljak 27. ožujka hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.
"Mi ne kasnimo s provedbom naših obveza, napravili smo sve mehanizme, ali jednostavno ne možemo dobiti ljude koji žele doći u Hrvatsku", rekao je Orepić u Bruxellesu.
Pročitajte više:
>> Tragedija na Egejskom moru: migrantski čamac potonuo kod turske obale, jedanaest mrtvih
Ministar Orepić sudjelovao je u Bruxellesu na sastanku ministara unutarnjih poslova na kojem su razgovarali o pitanjima iz područja migracijske politike te o nekoliko zakonodavnih prijedloga, između ostaloga o reformi europskog sustava azila, prijedlogu o Europskom sustavu informiranja i odobravanja putovanja (ETIAS), te o sustavnoj kontroli ulazaka i izlazaka u EU te iz njega, uključujući i građane EU-a.
Hrvatska bi iz programa preseljenja i premještanja, usvojenih na razini EU-a, trebala primiti oko 1500 ljudi, a dosad ih je, prema podacima iz veljače, stiglo tek dvadesetak. U procesu primanja bilo je još 30 ljudi iz Grčke te 20 iz Italije.
Na upit postoji li opasnost od ponovnog otvaranja balkanske rute s obzirom na prijetnje turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da će otkazati dogovor s EU-om o zaustavljanju, Orepić je odgovorio niječno.
"Mislim da ne postoji opasnost. Svi izvještajni podaci ne upućuju na to", rekao je Orepić.
Zajedno s ministrima unutarnjih poslova Bugarske, Rumunjske, zamjenikom ministra vanjskih poslova Poljske i stalnim predstavnikom Cipra, Orepić se sastao u nedjelju s povjerenikom za unutarnje poslove i migracije Dimitrisom Avrampoulosom.
Sastanak je bio na temu izostanka viznog reciprociteta s američke strane, jer Sjedinjene Države i dalje traže vize od građana navedenih zemalja.
"Dali smo potporu zajedničkom pristupu koji će Europska komisija dalje iskomunicirati", rekao je Orepić.
U priopćenju Europske komisije navodi se da će se nastaviti u tijesnoj suradnji sa Sjedinjenim Državama, na političkoj i na tehničkoj razini kako bi se pronašlo rješenje "na korist i europskih i američkih građana i u korist bliskih strateških odnosa."