"Dok su u tijeku postupci pred nadležnim institucijama, ja naravno sigurno neću ulaziti ni u kakve komentare tih postupaka, a što se tiče pitanja (o pozivu za svjedoka) to je između ostalog i moja zakonska obveza. Tako da sigurno možete računati ako budem bio pozvan da ću se odazvati", izjavio je Marić nakon sastanka u Vladi o sanaciji šteta od poplava.
"Spočitava mi se nešto što nisam rekao"
Na novinarski upit zašto tijekom rasprave u Hrvatskom saboru o njegovom povjerenju nije spomenuo da se sastao s Ivicom Todorićem, Marić je odgovorio da je bio konzistentan u izjavama i da je u Saboru odgovarao na sva pitanja.
"Meni se spočitava da nešto nisam rekao ili kako neki kažu da sam izgovorio neke neistine i laži. Mislim da to nije točno, dapače, vrlo sam konzistentan u svojim izjavama, pa i po pitanju onoga kada sam govorio o tome da sam se izuzeo iz procesa odlučivanja vezano za Agrokor i pojedine njegove kompanije", kazao je Marić, podsjetivši da se iz tog procesa izuzeo u 12. mjesecu 2016. godine.
"Što se tiče 17-satne rasprave u Hrvatskom saboru, znate da je to bila rasprava o povjerenju meni kao ministru financija i kako god mi okarakterizirali tu raspravu, ja kao ministar financija sam u Hrvatskom saboru gost. Ja sam tamo odgovarao na pitanja i rekao sam svoju uvodnu i završnu riječ i odgovorio sam na sva pitanja i sve optužbe koje su stavljene na moj račun i smatram da sam dokazao da su bile u potpunosti neutemeljene", rekao je.
Ne boji se širenja istrage na članove Vlade
Na konstataciju novinara da nije spomenuo sastanak s Todorićem jer ga to nitko nije pitao, Marić je kazao da ne bi on to tako zaključio.
"Vi ste se uzeli jednog detalja, jednog segmenta što se tiče jednog sastanka. Isto kao da me pitate za bilo koji drugi sastanak, zašto nisam prijavio da sam se našao s bilo kojim drugim hrvatskim gospodarstvenikom u proteklih godinu i pol dana", rekao je Marić. Dodao je da je kao ministar financija u protekle gotovo dvije godine odradio jako puno sastanaka s mnogo hrvatskih gospodarstvenika i da je jako mali broj tih sastanaka bio javan.
"Nema nikakvih tajni niti s bilo kojim gospodarstvenikom oko bilo koje teme", istaknuo je.
Na upit o navodima Sberbanke da je izvanredna uprava za Agrokor preplatila za 100 milijuna obveznice Agrokora te da je s tim dijelom vraćen dio duga američkom fondu Knighthead, Marić je kazao da nije uspoznat s time. Na upit boji li se širenja istrage na članove Vlade kazao da je uvijek svoj posao obavljao odgovorno i profesionalno pa i kada je bio u Agrokoru te da nikada u njegovom djelokrugu rada nije bila izrada financijskih izvještaja niti njihova revizija.
Više novca za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda
Ministar financija najavio je da će se u rebalansu proračuna za ovu godinu, unutar zadanih limita povećati sredstva za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda i to s 20 na 100 milijuna kuna.
"Napravit ćemo sličnu stvar kao i lani, ići ćemo s prijedlogom kratkog rebalansa za ovu godinu kako bismo konstatirali da se prihodi zaista dobro ostvaruju, a rashodi ne probijaju svoje limite i unutar tih rashoda, s postojećim limitima, naći ćemo određena sredstva kako bismo pojačali stavku koja se tiče sredstava s kojima raspolaže Državno povjerenstvo za sanaciju šteta od elementarnih nepogoda. One su proteklih nekoliko godina na razini 20 milijuna kuna, a mi ćemo ta sredstva povećati na 100 milijuna kuna", rekao je Marić u Banskim dvorima nakon sastanka posvećenog sanaciji šteta od poplava u Zadarskoj županiji.
"Očekujemo znatno bolji fiskalni rezultat"
Dodao je da se rebalans ovogodišnjeg proračuna radi paralelno s izradom prijedloga proračuna za iduću godinu te da će detalji biti poznati sljedećih dana i tjedana.
Naglasio je pritom da se rebalansom ne dozvoljava probijanje rashodne strane proračuna, već će limiti ostati ispoštovani, unutar njih će doći do preraspodjele, a višak prihoda ići će u smanjivanje deficita, odnosno duga.
"I ove godine, kao i prošle, očekujemo značajno bolji fiskalni rezultat, odnosno puno niži deficit od originalno planiranog", kaže ministar financija.
Upitan za komentar podataka EUROSTAT-a prema kojima je deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio 3,15 milijardi kuna, što čini 0,9 posto BDP-a, dok je javni dug pao na 82,9 posto BDP-a, Marić ističe da je to najniža razina deficita u zadnjih deset godina.
"Objavljeno potvrđuje da je Hrvatska u gornjoj, boljoj polovici zemalja EU po tim pokazateljima", ustvrdio je.
Hrvatska ima jedan od najnižih deficita u EU
Dodaje da je u izvješću konstatirano kako Hrvatska ima jedan od najnižih deficita među zemljama EU, a posebno ga raduje da je Hrvatska prošle godine ostvarila "dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u od prosjeka EU".
"To je sigurno nešto na što svi skupa trebamo biti ponosi i zadovoljni. To je ono to smo zacrtali u svim našim strateškim dokumentima: da želimo vidjeti javni dug na zaista stabilnoj i dosta jakoj uzlaznoj putanji, jer je on proteklih godina iz različitih razloga, a poglavito recesije, polučio u nekim godina čak i eksponencijalnu stopu rasta", rekao je Marić.
Ističe da je taj trend preokrenut već u prvoj godini Vladina mandata, odnosno da je udio javnog duga u BDP-u smanjen za oko 2,5 postotnih bodova.
