Ministar zdravstva Vili Beroš gostovao je u RTL-u Danas.
Hrvatska je danas, s 255 novooboljelih, ponovno srušila rekord broja novozaraženih od koronavirusa u jednom danu.
Na pitanje je li zabrinut zbog današnjeg i jučerašnjeg dana, Beroš je odgovorio da moramo biti zabrinuti dok je god virus među nama i pozivati na odgovorno ponašanje.
"Dva dana zaredom je broj veći od 200, danas 255, na taj način smo smo došli do kumulativne stope oboljelih u 14 dana koji iznosi 47, što je značajno. No, dobro je da je većina žarišta pod kontrolom i da znamo izvore širenja infekcije i njihove kontakte i epidemiolozi, kao i dosad, rade iznimno vrijedan posao, da bi zaustavili širenje infekcije", kazao je Beroš i dodao kako njihovi napori neće biti dovoljni i da se moramo odgovorno ponašati.
Posebno moraju mladi paziti na starije
"Pogotovo to moramo zbog jednog detalja. Mnogi naši mladi koji su bili na jadranskoj obali pa su se, što je potpuno razumljivo, opustili, sada se vraćaju u kontinentalne domove i tu postoji opasnost da virus, ukoliko su zaraženi, prenesu na svoje starije i na svoje kompromitirane imunološki ukućane. To je nova i dodatna opasnost", kazao je Beroš.
Na pitanje možemo li očekivati dodatni rast broja zaraženih, kazao je da je to teško reći. "Današnji broj je sigurno posljedica toga što je učinjeno više od 2300 testiranja, daleko najviše dosad. S toliko velikim brojem testiranja za očekivati je da će broj novooboljeh biti nešto veći", kazao je i dodao da moramo iz dana u dan i iz sata u sat pratiti situaciju i reagirati.
"Moje ranije upozorenje je korak u tome smislu. Virus se na ovaj način sa jedne mlađe populacije, čemu svjedočimo posljednjih 20-ak dana, jer je prosjek bio, prvo 31, a onda 36 godina, relativno mlađi ljudi. Sada njihovim povratkom na kontinent može doći do prenošenja virusa na stariju populaciju, što ne bi bilo dobro", kazao je ministar.
"Moguće je da ćemo početi više testirati"
Odgovorio je i na pitanje treba li testirati još i više, posebno jer ima asimptomatskih slučajeva.
"To se pitanje postavlja od početka. Imali smo strategiju koja je u početku polučila dobre rezultate. Mnogi znanstvenici se slažu da prvi i ovaj sljedeći val koji očekujemo u rujnu neće imati sve potpuno iste epidemiološke karakteristike. Lako je moguće da ćemo u jednom trenutku odlučiti početi više testirati", kazao je Beroš.
Na crvenoj listi Slovenije, Njemačke i Velike Britanije
Samo u jednom danu na svoje crvene liste stavile su nas Velika Birtanija, Njemačka i Slovenija. Na pitanje jesmo li sigurna zemlja, Beroš je odgovorio: "Mi od naših brojeva novozaraženih ne možemo pobjeći. Potpuno je legitimno da te zemlje, u koje se njihovi stanovnici vraćaju sa ljetovanja u Hrvatsku, vode računa o njihovom zdravstvenom stanju i uveli su određene kriterije koji su granica za uvođenje restriktirvnijih mjera."
"Mi smo sa svojim brojevima u proteklim danima dosegnuli neke od granica i one su reagirale kao što su reagirale", kazao je Beroš.
"Naša ideja je bila upozoriti sve, odnosno ukazati na to da epidemiološka situacija na području cijele Hrvatske nije jednaka i da postoje županije gdje je epidemiološka situacija u zadnjih mjesec dana savršena. No, postoje i županije, Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska, koje pokazuju nešto lošije rezultate", kazao je. Upravo je Njemačka u svojoj odluci izdvojila te dvije županije.
"Za nas je to bolji primjer i to čitavo vrijeme u komunikaciji s kolegama ministrima zdravstva kao i kolegica ministrica turizma i ministar vanjskih poslova, ukazujemo našim kolegama da je to racionalniji pristup jer ipak nije svejedno ako netko dolazi iz Splitsko-dalmatinske županije, gdje je kumulativna stopa 113 ili iz neke kontinentalne ili Istarske županije gdje je kumulativna stopa bitno drugačija. Taj različiti pristup županijama je za nas puno bolji", kazao je Beroš.
Odgovorio je na pitanje kako će Nijemac po povratku dokazati da je bio u Zadarskoj, a ne Šibensko-kninskoj županiji.
"Upravo je to bila tema mog razgovora s austrijskim ministrom zdravstva kada sam rekao da se mi možemo potruditi i predati dokaz, bilo putem sistema e-visitor bilo da je to putem izdavanja potvrde od turističke zajednice ili nekakvog računa. To su sve mogućnosti putem kojih netko može dokazati iz koje regije putuje. Austrijanci to nisu uvažili, ali njemački kolege očigledno su bili diferentniji u tom smislu pa su nas razvrstali u županije, upravo ovisno o broju i kumulativnoj stopi", kazao je i dodao da nisu išli u detalje kao što je smije li se proći kroz te dvije županije, a ljetovati u trećoj jer smatra da je bitno gdje ljetuju.
Nedostaje li epidemiologa?
Iako se građani žale da ne mogu dobiti epidemiologe, Beroš je kazao kako smatra da je situacija s epidemiološkom strukom "zadovoljavajuća".
"Njih ima dovoljno za nekakve uobičajene aktivnosti. Ovih zadnjih šest ili sedam mjeseci iznimno su opterećeni i svakodnevno su na terenu. Stoga mi u ekspertnoj skupini kriznog stožera Ministarstva zdravstva smo razgovarali kako pomoći struci. Prva nam je odluka da angažiramo mlade liječnike kojima predstoji rad pod nadzorom. Uz određeni tečaj ćemo ih educirati da mogu raditi na terenu i biti ispomoć epidemiolozima", rekao je Beroš i dodao da postoji kadar laboranata, viših laboranata i sanitarnih inženjera na Zavodu za zapošljavanje koji mogu raditi u epidemiološkom timu.
Odgovorio je i na pitanje kakve treba biti epidemiološka situacija da bi se odgodila nastava u školi. Rekao je da radna skupina u Ministarstva obrazovanja upravo raspravlja o tome i da je dvoje epidemiologa u toj radnoj skupini. "Oni će zajedno sa stručnjacima koji se bave obrazovanjem donijeti kriterije koji će opisati epidemiološku sliku koja bi eventualno mogal odgoditi početak nastav", rekao je Beroš i dodao kako to ne očekuje.
"Ako sve bude prema nekim našim predviđanjima školska godina bi trebala početi u predviđenom terminu", zaključio je Beroš.
