Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u
ponedjeljak je boravio u New Yorku, a tamo je gostovao na
uglednom sveučilištu Columbia u sklopu programa "World
leaders forum" . Studenti su mu ondje postavljali pitanja.
Milanović je kazao da je za za Hrvatsku najvažnije pitanje
što će biti s Europskom unijom u idućih 10 godina i da uspjeh
hrvatskog članstva u njoj mjeri samo izvlačenjem novca iz
europskih fondova, piše
Večernji list. Milanović se pitao "koja je sudbina EU-a ako
su oni vani", kada su Britanci odlučili otići. Sumnja kako će
neka druga zemlja krenuti istim stopama.
Govoreći o Srbiji, Milanović je rekao da je "najteža stvar" to što je srpski predsjednik Aleksandar Vučić "bio jedan od najistaknutijih ratnih huškača 90-ih" i smatra to preprekom. Milanović smatra da Srbija "nema snažnu namjeru" ući u EU, dok se Sjeverna Makedonija i Albanija "snažno trude i bore". Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja, dodao je. Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni su kandidati.
Kad je riječ o Afganistanu koji je ponovno pod vlašću talibana, a svi vojnici NATO-a napustili su tu zemlju Milanović smatra da su se hrvatski vojnici "trebali povući još prije 10 godina" nakon ubojstva šefa al-Kaide Osame bin Ladena i kaže da se "nikada nije zavaravao" idejom da će biti išta od demokracije u Afganistanu.
Pitanja studenata
Kako kao predsjednik pridonosi međuresornoj suradnji u Vladi i općenito komunikaciji izvršne vlasti s građanima, bilo je prvo pitanje jedne studentice, a predsjednik joj je odgovorio da se time više ne bavi jer prema hrvatskom Ustavu predsjednik nema jake izvšne ovlasti kao Vlada čiji je to zadatak.
"Zadatak svake vlasti je da jasno komunicira legislativne okvire javnosti. Nekad je to u Hrvatskoj izgledalo drugačije, ali stvari su se promijenile onog trenutka kad smo prihvatili stečevinu EU", rekao je.
Student Luka iz Dubrovnika pitao je kako se Milanovićeva politika u globalu odražava na mlade pošto je u hrvatskom društvu prisutna svojevrsna bipolarizacija pri čemu su starije generacije istraumatizirane Domovinskim ratom i pretežno su konzervativno orijentirane. Milanović je tada pred kamerama objašnjavao povijest Dubrovnika kazujući kako je Ragusa talijansko ime za taj drevni grad, ali da je to grad s hrvatskim korpusom i slavenskim jezikom koji se tamo priča oko 400 godina.
"Luka ti kažeš da su starije generacije konzervativne, ja se s tim ne bih složio. Kad sam bio u svom političkom aktivizmu bio sam okružen ljudima u srednjim godinama i tada smo imali socijaldemokratska načela", odgovorio je Milanović naglasivši da postoji razlika u gledanju na konzervativizam u Hrvatskoj, Engleskoj i Americi, piše Večernji list.
Nakon toga je pitanje postavio student političkih znanosti s Columbia Universityja upitavši ga kako gleda na inicijativu Otvorenog Balkana koju predvode Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija. Rekao je da ćemo vidjeti tko od koga ima koristi. Posljednje pitanje postavio mu je student medicine kojeg je zanimalo kako će Hrvatska riješiti problem s BiH oko izgradnje Pelješkog mosta. "Problem u BiH postoji već duže vrijeme, a u Sarajevu tri entiteta praktički ne postoje već državu predstavljaju Bošnjaci", rekao je i dodao da su s Mostom ostvarili stoljetni san i spojili teritorij. Sve to prepoznao je i Bruxelles.
