Paljenjem plamena na osmokrakom svijećnjaku menori, hrvatska židovska zajednica obilježila je blagdan svjetlosti Hanuku, a svijeće su zajednički upalili predsjednik Židovske organizacije Menora rabin Pinhas Zaklos i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u subotu na Trgu bana Jelačića.
Nakon prigodnog vjerskog obreda rabin Pinhas Zaklos okupljenima je čestitao Hanuku i izrazio zadovoljstvo što se svijeće na menori pale na središnjem trgu. Rekao je da se u Zagrebu svi mogu osjećati ugodno, te da je lijepo vidjeti različite ljude. Zaželio je da svjetlo obasja ljude cijeloga svijeta.
"Već deseti put na Trgu bana Jelačića palimo svijeće na menori, a dvanaesti put ukupno na jedan od najvećih židovskih blagdana Hanuke. Ovogodišnji početak Hanuke proslavljao se na isti dan kada i katolički Badnjak, pa svijeće nismo palili tada nego danas", rekao je Bandić.
Zahvalio se rabinu Pinhasu Zaklosu i kazao da je još jednom potvrđeno kako je Zagreb multietičan, multikulturalan i multikonfesionalan moderni europski grad.
"Multietičnost, multikulturalnost i multikonfesionalnost Zagreba može biti primjer mnogim europskim i svjetskim metropolama. Hvala Bogu da imamo mir, jer mir nema alternative", istaknuo je.
Hanuka je jedan od najvećih židovskih blagdana, a slavi se 25. kisleva (sredina prosinca). Tim se praznikom spominje događaje iz 164. prije Krista kada je, nakon trogodišnjih progona i borbi, ponovno posvećen jeruzalemski Hram. Helenistički kralj iz obitelji Seleukovića, Antioh IV. Epifan, bio je zabranio židovske obrede u Hramu, te uspostavio štovanje Zeusa Olimpskog. To je potaklo židovsku pobunu, u kojoj su ih predvodili Makabejci. Nakon Epifanove smrti Hram je očišćen i ponovno posvećen.
S tim je događajem povezana legenda o svjetiljci koja je nastavila gorjeti u Hramu, premda za nju nije bilo dovoljno ulja. Hanuka je tako ostala bitno praznik svjetla. Židovi svake godine kroz tjedan Hanuke pale posebne osmerokrake svijećnjake "hanukije" i to tako da svake večeri zapale po jednu svjetiljku toga svijećnjaka.
