Snažna ciklona koja je proteklih dana zahvatila Belgiju, Nizozemsku, Luksemburg i zapadnu Njemačku te pritom razorila desetke mjesta, odnijela stotinu života i nakon koje se više od 1300 ljudi smatra nestalima, polako se počela premještati prema jugoistoku. Na tom putu će joj se već tijekom večeri naći i Hrvatska.
Gledajući kataklizmičke snimke uništenih domova, spasilaca koji se u blatnim bujicama prepunim krhotina bore za svaki život, ljudi koji su ostali bez ičega, postavlja se pitanje hoće li se isti scenarij dogoditi i nama. Meteorolog RTL-a Dorian Ribarić za Net.hr je pojasnio što nas sve očekuje skorim dolaskom razorne ciklone.
"To je jedna visinska ciklona koja je netipična za ovaj dio godine, ali ona će se premjestiti nad naše krajeve. Za usporedbu, možemo pogledati podatke – u dijelovima Njemačke, u čak pedesetak mjesta, u svega jedan sat je palo više od 100 litara kiše, a kod nas se očekuje kroz cijeli vikend, do ponedjeljka navečer, stotinjak litara kiše u gorju i dijelovima Slavonije", rekao je Ribarić te ipak pozvao na oprez.
"Tih stotinjak litara kiše će najčešće biti u obliku lokalno obilnih pljuskova, često praćenih grmljavinskim nevremenom, moguća je i tuča. Očekuje se veća količina oborine u kratkom vremenu i onda su moguće poplave u gradovima ili bujične poplave manjih vodotokova. Slično se očekuje i na moru tijekom subote, ali znatno manje, osobito u Dalmaciji", naglasio je meteorolog rekavši da će ondje bura rastjerati oblake.
Imamo problema s bujicama
S obzirom na nedavne bujice u Požeštini te prošlogodišnju poplavu koja je potopila pola Zagreba, pri čemu je život izgubio jedan vatrogasac, nije teško zamisliti njemački scenarij. Ali, meteorolog Ribarić kaže da se on - neće dogoditi.
"Ono je bila organizirana i snažna oluja koja je zahvatila taj dio Europe. Kod nas se očekuje koliko-toliko normalno grmljavinsko nevrijeme u kojem su moguće poplave, taj povodanj u Požegi ili Zagrebu, lokalno obilna kiša, ali ne u tolikoj mjeri kao u Njemačkoj. Svejedno je to loš scenarij, nadamo se da će to biti manje nego što to modeli pokazuju", umiruje meteorolog.
Ribarić ističe da je ova ciklona neobična po tome što se uopće ne bi trebala sada pojaviti. Naime, takva su nevremena češća ujesen ili na proljeće, a zanimljivo je i kretanje same ciklone. Ona se naime sa zapada već spustila do naših krajeva, gotovo zahvatila Hrvatsku, da bi se ponovno povukla prema sjeverozapadu, učinila svoje i vratila natrag prema Jadranu.
Nema to nužno veze s klimatskim promjenama
Njemački i nizozemski znanstvenici već razglabaju o tome kako je ova ciklona posljedica sve žešćih klimatskih promjena, koje je potaknuo upravo čovjek zagađivanjem okoliša, krčenjem šuma i invazivnom poljoprivredom te naseljavanjem. Premijer njemačke savezne države Sjeverne Rajne-Zapadne Falačke, Armin Laschet te savezni ministar unutarnjih poslova, graditeljstva i društvene zajednice Horst Seehofer, upozorili su kako bismo ovaj scenarij mogli doživljavati mnogo češće, ako ne promijenimo svoj odnos prema okolišu.
No, Ribarić je kritičan prema takvom razmišljanju. "Nijedan ekstreman događaj pojedinačno ne možemo povezati s klimatskim promjenama. Možemo gledati niz događaja koji se ponavljaju na nekom području. Vjerujem da je ovo stoljetna kiša, ali u sve toplijoj klimi očekuju se sve duži i sve topliji toplinski valovi i sve češće ovako ekstremne kišne epizode. To je fizika sve toplije atmosfere na Zemlji", pojašnjava te dodaje da je pojavu takvih ekstrema teško i predvidjeti.
"Ovakva nevremena se uglavnom kratkoročno i srednjoročno najavljuju, dok za dugoročnu prognozu, možemo govoriti o izgledima hoće li biti kišovitije ili manje kišovito u nekom razdoblju. Zasad izgleda da bi moglo biti nešto manje kiše tijekom idućih mjeseci, ali to treba uzeti sa zrnom soli. Ne možemo isključiti mogućnost da će se pojaviti ovakvo nevrijeme, ali nije toliko vjerojatno", zaključuje meteorolog Ribarić.
