"Za Hrvatsku je nezahvalno davati dulju sezonsku prognozu jer mi imamo tri do četiri klimatska područja. Prosjek vam ništa ne znači između Konavla, Cavtata i Čakovca," rekao je teorijski meteorolog Branko Grisogono za HRT, ali ipak istaknuo kako će zima biti toplija.
"Taj prosjek se neće dogoditi čak ni u južnoj Lici. Za očekivati je da će temperature biti 1-3 stupnja iznad dugogodišnjeg prosjeka. Oborine će kasniti, bit će ih manjak, a onda će doći u nekakvu normalu", zaključio je.
'Treba se privikavati'
Znatno konkretniji bio je o dugotrajnim posljedicama klimatskih promjena na gospodarstvo. "Događaju se promjene. To vidimo već u turizmu. Sezona će se rascijepiti na raniju i kasniju sezonu, a u jezgri ljeta će biti dosta drugačija. Vjerojatno će se preseliti u planine i prema sjeveru. Sjeverna Europa svakako profitira", ustvrdio je.
Otkrio je i da se mijenja "klasa tla u Hrvatskoj". Kada se radi o poljoprivredi, to znači da tlo postaje povoljno za neke nove biljke, a nepovoljno za druge.
"Klasa tla u Hrvatskoj se mijenja. Ide prema tzv. većim vrijednostima i toplijim klimama. To je dobro za određena vina i sorte povrća i voća. Ima to i svojih posljedica, treba se mijenjati i privikavati. Vidjet ćemo kako će biti s maslinama i smokvama. Životinje, ptice, jako osjećaju klimatske promjene", rekao je.
