Jugoslavija nije bila totalitarni režim. Nismo bili iza željezne zavjese, a imali smo i jogurta'

Polaganjem vijenaca na spomenik u sinjskom naselju Ruduša u nedjelju je obilježena 78. obljetnica strijeljanja 24 borca partizanskog odreda. Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i bivši diplomat Budimir Lončar ustvrdili su kako se u Hrvatsku vraća ustašizacija i pozvali su na suprotstavljanje revizionizmu.

• Je li Jugoslavija imala okus samo po jednom jogurtu? Povjesničari se ne slažu: 'Moguće je da je predsjednica išla u malu trgovinu'

Borci Prvog splitskog i Prvog solinskog partizanskog odreda, njih 24-orica, strijeljani su odlukom Prijekog suda NDH 26. kolovoza 1941. godine u Ruduši.

"Nažalost, pred našim očima događa se nešto što neki neće priznati, a to je val fašizacije u Europi, ali i fašizacije i ustašizacije u Hrvatskoj," istaknuo je tom prigodom Mesić.

Ustvrdio je i kako se štampaju knjige koje su "čista laž", a koje "čitaju oni koji po stadionima viču neprihvatljive poruke i koji nisu educirani jer ih se već od polaska u školu krivo uči tako što se falsificira povijest".

"Antifašizam nije ideologija nego je to civilizacijski doseg koje moramo poštovati," poručio je Mesić.

Naglasio je i kako je Narodnooslobodilačka borba (NOB) bila važna za stvaranje  hrvatske države.

"Da nije bilo NOB-a i najvećeg organizatora ustanka u bivšoj Jugoslaviji maršala Tita, bismo li danas uopće imali Hrvatsku i koga bi branili naši jučerašnji branitelji da nisu imali što braniti? Imate ljudi koji su ili seronje ili kukavice i koji ne razumiju o čemu se radi," rekao je  Mesić.

Na svoje retoričko pitanje tko bi obranio Hrvatsku kazao je ironično: "Oni koji su poslije pobjegli u Argentinu, o kojima naša predsjednica kaže da su 'išli u prostor slobode'. Možete misliti! Sloboda u vrijeme Perona?!"

Poručio je i kako je 'ZDS' ustaški i fašistički pozdrav, ustvrdivši kako se "stvara komisija koja godinu dana raspravlja i razmišlja."

"Kao da su s Marsa pali pa ne razumiju o čemu se radi!", dodao je Mesić tumačeći zadaću Povjerenstva za suočavanje s prošlošću koje je formirano na inicijativu predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Nismo bili iza željezne zavjese, a imali smo i jogurta

Mesić smatra pogrešnim izjednačavati sve režime te je ustvrdio kako je za to "malo kriva i Europa".

 "Europski parlament je osudio sve totalitarne režime, ali Jugoslavija nije bila totalitarni režim. Jugoslavija je bila autoritarni režim. Izjednačavati nas i one koji su bili iza željezne zavjese, naša predsjednica ne zna, ali mi nismo bili iza željezne zavjese. A drugo, imali smo i jogurta", ustvrdio je Mesić. 

U izjavi novinarima nakon svečanosti Mesić je kazao kako je "bila pogreška misliti da se treba boriti protiv nekakvog imaginarnog komunizma".

"Niti smo mi bili u komunizmu niti je komunizam igdje uopće postojao, postojali su različiti socijalizmi", smatra Mesić.

Lončar: Suprotstaviti se onome što poništava vlastitu povijest i temelje

Umirovljeni političar i iskusni diplomat Budimir Lončar  ocijenio je iznimno važnim obilježavanje spomena na partizane koje su prije 78 godina strijeljale vlasti NDH.

"Ovaj događaj pokazuje što je bila NDH. Bila je to ne samo neofašistička tvorevina već i tvorevina u najbrutalnijoj funkciji koja guši, ubija i maltretira svoj narod. A da ne govorimo još o prodaji Dalmacije i otoka Italiji!" istaknuo je Lončar.
Lončar je sa skupa pozvao na suprotstavljanje revizionizmu.

"Naša borba  (NOB) obvezuje nas da se suprotstavimo povijesnom revizionizmu, onome što nije istina, što gasi izvore naših vlastitih vrijednosti, što poništava najveću simboliku našega hrvatskog slobodarskog duha i opredjeljenja," kazao je Lončar.

Smatra kako obilježavanja obljetnica kao što je ova u Ruduši trebaju biti velika poruka "da se neistini i povijesnom revizionizmu moramo suprotstaviti i moramo oduprijeti onomu što poništava vlastitu ne samo povijest nego i naše temelje - političke, moralne, ljudske, povijesne - i kao nacije, i kao države, i kao naše današnje hrvatske domovine".

U  povodu 78. obljetnice strijeljanja pripadnika Prvoga splitskog i Prvoga solinskog partizanskog odreda položeni su vijenci i na Spomen-ploču u splitskom naselju Plokite.