Titova Jugoslavija nije bila totalitarna nego autoritarna država, a sam Tito bio je najveća politička ličnost s ovih prostora, kazao je posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u poduljem intervjuu za Radio Slobodnu Europu (RSE) u sklopu serijala "100 godina Jugoslavije".
"Danas kada se izjednačavaju svi totalitarizmi, onda se i Jugoslaviju koja nije bila totalitarna ubraja u to, a to najviše koriste oni koji žele promijeniti povijest služeći se falsifikatima. Tito je sigurno najveća politička ličnost našeg prostora", kazao je Mesić istaknuvši kako bi bilo opasno ne zaustaviti aktualna profašistička divljanja i pokušaje revidiranja povijesti.
"Genscher je pitao jel se ja to šalim"
Govoreći o raspadu Jugoslavije u ratovima početkom 1990-ih, Mesić je ispričao kako je, kao predsjednik Predsjedništva SFRJ, nakon rata u Sloveniji, u tajnosti otputovao u Njemačku gdje se susreo s tadašnjim njemačkim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrichom Genscherom.
"Ja sam mu objasnio da će rat u Sloveniji biti kratak, da će biti krvav u Hrvatskoj, da će biti brutalan u Bosni i Hercegovini, a da će se na kraju i Srbija kupati u krvi. On me malo gledao, pa je na njemačkom pitao mog prijatelja Božu Dimnika: 'Jel se on to šali ili stvarno misli tako'", ispričao je Mesić.
Nakon što je, zahvaljujući glasu ondašnjeg člana Predsjedništva SFRJ, inače Srbina iz BiH Bogića Bogićevića, propao pokušaj vrha JNA da uvede izvanredno stanje u Jugoslaviji, Mesić se susreo s tadašnjim saveznim sekretarom za narodnu obranu (ministrom obrane) generalom Veljkom Kadijevićem kako bi ga upitao zašto se priklonio Slobodanu Miloševiću.
"Otišao sam u ministarstvo obrane Kadijeviću i rekao mu da me iznenađuje što se on priklanja Miloševiću, a Milošević sve poduzima da sruši Jugoslaviju. Kadijević mi je rekao: "Jedini koji nije četnik ovdje, to je Milošević, a drugo su četnici."
Miloševićevo pitanje i Kadijevićev odgovor
Nakon što je odlukom tadašnjeg hrvatskog vodstva povučen iz Beograda s mjesta predsjednika Predsjedništva SFRJ, Mesić kaže kako je posredovanjem povjerljivog suradnika i dalje dobivao informacije o zbivanjima na sjednicama krnjeg predsjedništva SFRJ. Među ostalim, kaže, tako je saznao što je Kadijević odgovorio na Miloševićevo pitanje zašto nakon pada Vukovara nije nastavio ofenzivu i napredovanje JNA prema Zagrebu.
"Imao sam čovjeka u Predsjedništvu, u administraciji, koji je mogao doći kad sam ja prestao dolaziti u Beograd na sjednice krnjeg Predsjedništva Jugoslavije. Nisam mogao održavati nikakvu vezu s uredom koji je ostao u Beogradu, ali sam imao čovjeka koji je mogao doći u moj kabinet koji je duplim vratima bio vezan s ovim prostorijama gdje je krnje Predsjedništvo zasjedalo. On bi uvijek poslije sjednice tog krnjeg Predsjedništva dolazio preko Mađarske u Zagreb i prenosio mi što se tamo raspravlja. Na jednoj od tih sjednica, Milošević je postavio pitanje: "Zašto se Armija zadržava na Vukovaru, zašto ne ide odmah prema Zagrebu?" Onda je Kadijević rekao da su Hrvati toliko ojačali i da bi bio veliki problem da oni s čelom kolone dođu do Zageba, a Hrvati bi tako ojačani napadali po bokovima, tako da bi u Zagreb došlo čelo, ali bez bokova", ispričao je Mesić za RSE.
"NDH je od prvog dana bila zločinački režim"
Upitan je i što misli o pokušajima dijela političke i intelektualne elite u Hrvatskoj da izjednače NDH i Titovu Jugoslaviju.
"NDH je svakako bio zločinački režim od prvog dana. I ti zločini se nisu razlikovali osim što su bili brutalniji od nacifašističkih. Hitlerov režim u Njemačkoj je bio industrija smrti. Ubijali su one koji su drugačiji. I kod nas se dogodio isti slučaj, dakle, progonili su one koji su drugačiji: Židove, Rome, Srbe i Hrvate koji su drugačije mislili. Dakle, sve drugačije je potpadalo pod teške sankcije tada uspostavljene kvazidržave, koja nije bila ni hrvatska, ni samostalna, jer se radi o režimu koji je uspostavio okupator", rekao je Mesić.
Na kraju, Mesić je kazao kako smatra da do novog rata na ovim prostorima ne može doći, ali da može biti jedan hladni rat u kontinuitetu.
"Ne znamo koliko dugo to može trajati, a dobrim dijelom Zapad je kriv što je jedno vrijeme tolerirao sve one koje su protiv tzv. komunizma, iako komunizma nigdje u svijetu nije bilo, niti je moguć", zaključio je.
