U Hrvatskoj još 1231 osoba otplaćuje nekadašnje društvene stanove. Uvjeti su bili i više nego povoljni: otplata na tridesetak godina uz kamatu od jedan posto. No, one koji nisu plaćali rate nitko nije blokirao niti ovršio, a ni tjerao iz stanova. Vjerojatno stoga je trećina njih odlučila ne plaćati rate otkupa, pa se sada njihov ukuni dug popeo na pet milijuna kuna. Stoga se odlučila umiješati i država, javlja HRT.
Ugovori nisu zaštitili državu
Kada je 1992. godine omogućeno ljudima koji su živjeli u društvenim stanovima sa stanarskim pravom da ih otkupe po povlaštenim uvjetima, većini je mjesečna rata iznosila između 20 i 50 eura, Tek rijetkima koji su, primjerice, živjeli u elitnim zagrebačkim četvrtima, rata je iznosila najviše stotinjak eura. Unatoč tomu, njih četiristotinjak neredovito je plaćalo otkup. Rekorder je, prema pisanju HRT-a, vlasnik jednog troipolsobnog stana u Vlaškoj ulici u Zagrebu koji državi duguje 300 tisuća kuna s kamatama ili oko 40 tisuća eura. A stan je u otkup dobio za nešto manje od 17 tisuća eura.
Pri vrhu popisa neplatiša je i osoba koja je također otkupila stan od 80-ak kvadrata u Vlaškoj ulici za 20.000 eura, no trenutačni dug s kamatama sada iznosi oko 22.000 eura. Nasljednici ne osporavaju dug te poručuju da su u postupku rješavanja duga.
"Ugovori su tako bili sastavljeni da država nije zaštićena. Sve je ostalo na dobrohotnosti kupaca i hoće li plaćati ili ne. Nažalost, pojedinci ne plaćaju ni simbolične iznose, iako vidimo da mnogi nisu materijalno ugroženi, ni egzistencijalno", kazao je tim povodom ministar državne imovine Goran Marić.
Rohatinski: To nije vrijedno spomena
Među dužnicima je, piše HRT, i bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski sa suprugom. Njih dvoje su za oko 8,5 tisuća eura otkupili stan od 63 četvorna metra u Novom Zagrebu. Iako rata iznosi tek dvjestotinjak kuna, pet godina je nisu plaćali. Rohatinski je u telefonskom razgovoru za HRT kazao da za njega cijeli taj slučaj nije vrijedan spomena. Rohatinski i supruga su oglasili prodaju stana, pa će neki novi vlasnik vjerojatno podmiriti dug državi.
Zanimljivo je da nitko od dužnika sve ovo vrijeme nije bio blokiran niti deložiran jer ne duguju banci nego državi. Doduše, uplatnice im šalje Privredna banka Zagreb koja se te 1992. obvezala da će to činiti besplatno. Tek je 2007. počela naplaćivati naknadu od 30 kuna mjesečno po svakom ugovoru. U toj banci ne otkrivaju koliko su ubrali na račun naknade, no budući da je 2007. bilo čak 7600 korisnika u postupku otkupa, jasno je da se radi o višemilijunskom iznosu.
"Radi se o institucionalnom nemaru RH, a onda i samovoljnoj odluci PBZ-a. Međutim, o samoj visini naknade treba razgovarati i ja mislim da ćemo se dogovoriti s PBZ-om", kazao je ministar Marić koji je najavio da će država tužiti sve one koji se ne odazovu na podmirenje dugova.
Među njima, piše HRT, nije 98-godišnji Josip Manolić koji je među 808 vlasnika stanova koji uredno podmiruju obveze.
