Povodom Izjave misije MMF-a priopćenjem se oglasio i Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata. Priopćeje prenosimo u cijelosti:
"Misija MMF-a imala je među inima i susret sa sindikatima pri
čemu su sindikati upozorili na dramatične probleme s kojima se
Hrvatska suočava, od masovnog iseljavanja, demografske depresije,
niske zaposlenosti, zaostajanja za drugim europskim zemljama,
povećanja nejednakosti i financiranja neproduktivnih slojeva
društva te potkapacitiranost hrvatskih institucija.
Unatoč visokom stupnju suglasja i razumijevanja na sastanku, u
izvještaju se uglavnom ti problemi zaobilaze a recepti koje nudi
MMF nisu oni koji će te nacionalne urgencije u kratkom i srednjem
roku riješiti. Misija nudi uobičajena rješenja iz konvencionalnih
ekonomskih pristupa a koja mogu dati rezultate samo u dugom
roku.
Međutim, u dugom roku Hrvatska će se isprazniti i ostati bez
nacionalnih potencijala za bilokakav razvoj.
U izjavi se primjećuje već viđeni šablonizirani pristup bez
dovoljno dubokog uvida u probleme zemlje i bez dovoljne svijesti
o teškim dugoročnim posljedicama postojećih kataklizmi. Takav
pristup očito je posljedica dobivenih informacija od njihovih
istomišljenika iz financijskog i političkog sektora u zemlji za
koje svi gore spomenuti problemi nisu jako veliki. Oni imaju
vremena. Njihove plaće dovoljne su za život i ne planiraju se
iseljavati. Stoga se i oni i MMF mogu fokusirati na opsesije
međunarodnih financijskih krugova o kontroli javnog duga i
deficita a ne na problem urgentnog rasta proizvodnje, povećanja
plaća i mobilizacije viška radne snage, viška kapitala i viška
postrojenja.
O loše snimljenom stanju u zemlji svjedoči njihova tvrdnja u
samoj preambuli Izjave da je konvergencija realnih dohodaka
usporena u odnosu na zemlje EU-a. Naime, konvergencija nije
usporena već je došlo čak do divergencije realnih dohodaka.
Nadalje, regresija stanja u pravosuđu nakon ulaska u EU se ne
registrira u Izjavi unatoč dramatičnim primjerima neefikasnosti i
političke ovisnosti.
Valja primijetiti da u Izjavi nema niti traga od utjecaja
istraživača iz samoga MMF-a koji su nedavno objavili dokument u
kojem upozoravaju na ekonomsku nužnost smanjenja nejednakosti u
svim zemljama. Očito valja razlikovati birokraciju u MMF-u i
njenu inerciju od lucidnih istraživača MMF-a.
Valja se prisjetiti da je MMF više puta pogriješio u savjetima i
sam to javno priznao. Početkom prvog desetljeća ovog stoljeća
ispričali su se tranzicijskim zemljama zbog savjeta o brzoj
privatizaciji državnog sektora, a u ovom desetljeću priznali su
pogreške u odnosu na inzistiranje na politici rezanja te danas
zauzeli bitno drugačiji stav spram grčke situacije.
Iako je hvalevrijedno priznati pogrešku i na vrijeme napraviti
zaokret, valja ipak veoma oprezno i kritički primati njihove
savjete o načinu na koji trebamo rješavati probleme u našoj
zemlji, a koje bismo svi mi zajedno s našom Vladom ipak trebali
bolje od njih poznavati. Za autentičnu ekonomsku politiku, koja
odgovara narodnoj većini, trebali bismo imati kapacitete i volju
u samoj zemlji, prvo u samoj Vladi, a zatim i u javnom prostoru,
a koje očito nemamo.
Izjava misije MMF-a je kontroverzna jer u njoj ima i dobrih
uvida. Jako su dobre preporuke sve one koje se tiču poboljšanja
efikasnosti u jednom nesređenom i neefikasnom društvu
(primjerice, učinkovitost javnog sektora, poboljšanje
korporativnog upravljanja, porezni teret na imovini a manje na
radu i potrošnji, neracionalna distribucija socijalnih
davanja…).
Iako su u razgovorima sa sindikatima predstavnici MMF-a pokazali
visok stupanj razumijevanja za potrebu rasta plaća, to se ne vidi
u Izjavi, budući da su nam rekli da nije njihovo Vladi
savjetovati hoće li više financirati zasluge ili rad. Onda je
njihovo da zbog povećanih izdvajanja za veteranska primanja traže
smanjenje drugih socijalnih davanja kako se ne bi prekoračili
fiskalni okviri.
Zaključujem da misija MMF-a nije kvalitetno snimila kompleksnost
socijalne i ekonomske međuovisnosti u zemlji pa stoga njeni
savjeti nisu doprinos rješavanju vitalnih i aktualnih nacionalnih
problema. Smatrati da sređena ekonomija sređuje i društvo samo po
sebi je velika zabluda, jer nesređeno društvo povratno urušava
ekonomiju.
Prijedlozi koji apstrahiraju od socijalnih potencijala
stanovništva (povećanje dopunskog zdravstvenog osiguranja,
povećanje dobi za odlazak u mirovinu) sasvim su nalik našem
ministru koji je predložio oporezivanje građana za posjedovanje
starijih automobila.