3.8% radno sposobnog stanovništa Europske unije (oni u dobi od 20 do 64 godine) žive u nekoj drugoj zemlji članici EU. Podaci su to Eurostata za 2017. godinu, a radi se o povećanju od 2,5 posto u odnosu na prethodnih deset godina. Eurostat je uzeo u obzir samo one stanovnike koji u drugim članicama EU žive najmanje 12 mjeseci ili u njoj planiraju ostati barem godinu dana.
Hrvatska treća na popisu
Takva situacija varira ovisno o državama članicama pa tako samo jedan posto radno sposobnih Nijemaca živi u nekoj drugoj zemlji članici, dok čak 19,7 radno sposobnih Rumunja živi u drugim zemljama članica EU. Druga po redu je Litva, čijih 15 posto radnika živi u nekoj drugoj zemlji EU, a Hrvatska je na tom popisu treća pa tako 14 posto ukupnog radnosposobnog stanovništva u našoj zemlji živi izvan granica. Važno je istaknuti da je 80 posto Hrvata koji žive izvan Hrvatske zaposleno, što je viša stopa zaposlenosti od one u samoj Hrvatskoj, a radi se o vrhu zaposlenosti među emigrantima u Europskoj uniji, podaci su Eurostata za 2017. godinu. Države članice s najmanjim brojem mobilnih radnosposobnih građana su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska i Francuska.
Najmobilniji su radnici s visokim obrazovanjem
Kada je riječ o obrazovnoj strukturi radnika, najmobilniji su oni s visokom stručnom spremom. Prema podacima Eurostata, 32,4 posto mobilnih građana EU imaju visoko obrazovanje. Razina zaposlenosti mobilnih građana EU (76,1 posto) također je viša od razine zaposlenosti cijele populacije EU (72,1 posto). Samo u protekle četiri godine povećan je broj Hrvata s visokom stručnom spremom koji rade u drugim zemljama EU. Taj je broj porastao s 36.600 na 60.600. Primjerice, u usporedbi s 2007. udio Rumunja koji žive u nekoj drugoj državi članici EU povećao se za 12,3 posto. Broj takvih državljana Latvije povećao se za 10 posto, Litve 9.5 posto, a Bugarske 8 posto.
Podaci Eurostata pokazuju i da je broj onih radnika s visokim obrazovanjem u drugim zemljama članicama najviši među pripadnicima Hrvata, Bugara, Portugalaca te građanina Litve, Latvije i Estonije. Na razini EU-a, udio osoba s visokim obrazovanjem radno sposobnih građana koji žive izvan svoje članice premašuje udio stanovnika s visokim obrazovanjem za 2,3 postotna poena.
