Na današnjoj konferenciji za novinare Nacionalnog stožera civilne zaštite, prof.dr.sc. Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu upitana je hoće li biti praćeno stanje onih koji su preboljeli Covid-19. Kazala je kako su predviđena istraživanja oporavljenih pacijenata u Hrvatskoj, ali da je problem mali broj stručnjaka, u prvom redu infektologa koji bi radili na tim istraživanjima.
"Kao što je malo epidemiologa i mikrobiologa, tako je i iznimno malo i infektologa, koji su sada sve svoje snage uključili u to zbrinjavanje i liječenje akutnih bolesnika. Definitivno, bolesnici koji su preboljeli Covid-19 dolaze na kontrole i analize će biti napravljene, ali treba imati određeni broj i postotak bolesnika koje pratite dulje vrijeme da biste mogli donijeti relevantne zaključke", kazala je Markotić.
'Za analize je potreban veći broj pacijenata'
Napomenula je kako, s obzirom na činjenicu da su prvi slučajevi Covida-19 u Hrvatskoj zabilježeni potkraj veljače, za praćenje stanja oporavljenih pacijenata i donošenje relevantnih zaključaka o njihovu stanju treba najmanje šest mjeseci.
"Radi se na tome u smislu praćenja, ali ne i u smislu analize za koju je potreban veći broj (pacijenata) da bi se mogla napraviti suvisla analiza", dodala je.
Oštećenje kardiovaskularnog sustava, a moguće su i druge kronične posljedice
Markotić ističe kako kod nekih pacijenata dolazi do oštećenja kardiovaskularnog sustava.
"Također imamo neke ideje što bi trebalo pogledati i pratiti kod tih bolesnika. Cijeli niz informacija je potreban o tome kako treba dosta vremena da se oporave oni koji su bili bolesni i hospitalizirani. Za one koji su bili dulje vrijeme bolesni i završili na respiratorima trebat će barem godinu-dvije da se vidi hoće li imati nekih kroničnih posljedica u smislu oštećenja plućnih funkcija, pojave visokog krvnog tlaka, možda i povećanog postotka kardiovaskularnih bolesti zbog oštećenja endotela - stanica koje oblažu naše krvne žile i čije se oštećenje događa pri svakoj infektivnoj bolesti", pojasnila je Markotić.
Moguće posljedice i za one s blagim oblikom bolesti
Puno toga je, kaže, još u fazi praćenja i analize.
"Postoje i pojedinačna izvješća da je plućna funkcija kod nekih bolesnika iznimno oštećena. Očekujemo da kod onih koji su prošli s blažim oblicima bolesti ne bi trebalo biti većih posljedica, ali ne isključujemo da će se i njihovim duljim praćenjem naći neki blagi poremećaji koje ćemo tek nakon dvije-tri godine moći dovesti u vezu s Covidom-19, a kada se isključi cijeli niz drugih epidemioloških stvari. Kada to pratite morate vidjeti kakve su navike oboljelih, kakva im je ishrana, puše li, kojom vrstom djelatnosti se bave... Puno toga utječe", zaključila je Markotić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
