Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić izjavila je u petak u Osijeku kako Hrvatska do kraja 2019. godine želi ući u schengenski prostor te da analize i komparativna iskustva pokazuju kako Hrvatska može očekivati pozitivne učinke uvođenja eura.
Govoreći na otvorenju međunarodne konferencije "Raspad carstava –
totalitarni poretci – 2. svjetski rat – stvaranje Europske unije
i schengenske Europe", koju je priredila Hrvatska paneuropska
unija u suradnji s Međunarodnom paneuropskom unijom,
Pejčinović-Burić je istaknula kako paneuropski pokret i Europa
nisu nešto samorazumljivo, nego projekt na kojemu treba stalno
raditi i nadograđivati.
Hrvatska ulazi u petu godinu članstva u EU i sve jasnije zauzima
svoje mjesto u djelovanju Unije.
U našoj europskoj politici težimo spojiti hrvatske nacionalne interese s europskima kako bismo postigli najbolje rezultate, ojačali Hrvatsku, sve članice EU i sam projekt ujedinjenja, poručila je ministrica Pejčinović-Burić.
Dodala je kako Hrvatska aktivno podupire nastojanja u očuvanju sigurnosti i čuvanju granica EU te da radi na ispunjenju svih preostalih uvjeta za ulazak u schengenski prostor kao sljedećemu važnom koraku prema potpunom sudjelovanju u svim segmentima europske politike.
Dodatno smo ohrabreni porukama koje je u svojem govoru o stanju EU uputio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji je istaknuo važnost ulaska Hrvatske u Schengen čim ispuni nužne preduvjete. Hrvatska Vlada je snažno posvećena ispunjenju svih preostalih uvjeta i zaista želimo do kraja 2019. godine ući u schengenski prostor, istaknula je Pejčinović-Burić.
Govoreći o sudjelovanju Hrvatske u eurozoni, ministrica Pejčinović-Burić je istaknula kako "analize i komparativna iskustva pokazuju da Hrvatska može očekivati pozitivne učinke uvođenja eura". Ocijenila je da su pripreme za uvođenje eura, na neki način, već počele provedbom strukturnih reformi, a uskoro će, možda već za desetak dana, biti predstavljena studija o učincima uvođenja eura, čime će početi proces priprema za članstvo Hrvatske u eurozoni.
Ocijenivši kako je politika proširenja jedna od važnih i uspješnih politika EU, ministrica Pejčinović-Burić je rekla kako proširenje EU u jugoistočnoj Europi znači ulaganje u razvoj i sigurnost našeg susjedstva te da će politika proširenja biti jedna od politika na kojoj će Hrvatska inzistirati tijekom svojeg predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine.
"Zalažemo se za europski put svih država jugoistočne Europe, ali za Hrvatsku posebno važno mjesto ima stabilnost BiH te nužne reforme na putu te države prema europskim integracijama. Taj je cilj ostvariv samo ako se u BiH doista, u zakonima i praksi, osigura jednakopravnost tri konstitutivna naroda - Hrvata, Srba, Bošnjaka i svih njezinih građana", poručila je potpredsjednica Vlade Pejčinović-Burić.
Istaknula je kako se Hrvatska zauzima za uvažavanje svih država članica EU i njihovih interesa u duhu solidarnosti i odgovornosti te da su "kohezija, jedinstvo u različitosti i međusobno uvažavanje potrebniji nego ikad u oblikovanju nove EU".
Predsjednik Hrvatske paneuropske unije (HPEU) akademik Mislav Ježić rekao je kako će se na konferenciji, s jedne strane, rekapitulirati povijest prošlog stoljeća, zbivanja poput Ruske revolucije 1917. godine i završetka 1. svjetskog rata te događaji koji su doveli do 2. svjetskog rata i stvaranja EU, što će poslužiti kao uvod da se progovori o aktualnim izazovima koji stoje pred EU.
Izazova je mnogo, poput činjenice da prvi put jedna članica, Velika Britanija, napušta EU, izlaska iz financijske i gospodarske krize te velikih migracijskih valova i razloga za njih, te što EU treba učiniti i na koji način pomoći svojem susjedstvu, istaknuo je Ježić.
Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je kako je proširenje schengenske zone zaustavljeno, ponajprije zbog migracija, ali ohrabruje posljednji govor o stanju i bućnosti EU predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera, koji je istaknuo kako ne misli podupirati nikakve diskriminatorne opcije prema Hrvatskoj, što znači da "otvara prostor da Hrvatska uđe u Schengen".
Bivši ministar vanjskih poslova i saborski zastupnik Davor Ivo Stier podsjetio je kako je Hrvatska u lipnju ušla u integrirani schengenski sustav razmjene podataka te da iduće godine očekuje evaluaciju Europske komisije, a nada se da bi do kraja mandata aktualne Vlade trebala postati punopravna članica Schengena, što bi bilo vrlo važno za hrvatsko gospodarstvo.
Trodnevnu konferenciju organiziraju Hrvatska paneuropska unija (HPEU) i Međunarodna paneuropska unija (MPEU) uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Osječko-baranjske županije te gradova Osijeka i Đakova.
Na konferenciji "Raspad carstava – totalitarni poretci – Drugi svjetski rat – stvaranje Europske unije i schengenske Europe" govorit će o ključnim povijesnim događajima koji su se zbili u posljednjih 100 godina te će biti riječi o suvremenim gibanjima i perspektivama, o tome što je pravi paneuropski odgovor na aktualne izazove u EU i Europi te kako nastaviti s procesima integracije u Europskoj uniji i kako osigurati gospodarski napredak, socijalnu pravdu i zaštitu prirode u Europi.
Na skupu će se, među ostalim, raspravljati o paneuropskom pogledu na Europsku uniju i suvremene izazove, Europskoj uniji, Hrvatskoj i schengenskoj Europi te paneuropskom pokretu i odgovoru na suvremene izazove pred Europom.
