Ne divljaju samo cijene goriva, potresi su na svim tržištima energenata. Jutros je cijena električne energije na referentnom tržištu u jednom trenutku dostignula 540 eura po megavat satu. Prošle godine je bila 62 eura, a pretprošle 24 po megavat satu. Od ponoći rastu i cijene goriva. Litru goriva od sutra ćemo plaćati otprilike kunu više.
O novim Vladinim mjerama, ali i mogućoj novoj krizi na pitanja Ivane Brkić Tomljenović odgovorio je ministar Zdravko Marić.
Zbog sutrašnjeg poskupljenja goriva mnogi su danas pohrlili na benzinske postaje. Upita je li i on danas natočio gorivo.
"Supruga je danas išla natočiti, ali ne zbog poskupljenja već je stvarno bila na rezervi", kazao je ministar Marić.
Sutra nas očekuju poskupljenja, no postoji opasnost da idući tjedan na tržištu cijena još skoči. Prokomentirao je što će Vlada u tom slučaju učiniti.
Skuplje gorivo
"To je ono što cijelo vrijeme govorimo, a to je da cijene nitko ne može predvidjeti. Danas smo došli, do gotovo najviših povijesnih razina cijena sirove nafte, na svjetskim tržištima", izjavio je ministar.
Upitan je o potencijalnoj mogućnosti da ćemo gorivo točiti po 15 kuna.
"Ne bih ja o tome spekulirao jer ovo je nešto što građani slušaju i gledaju i ne bih htio stvarati dodatnu nelagodu. Dugo vremena smo govorili da kada budemo smatrali da je potrebno ući u sustav trošarina da ćemo to napraviti i to smo danas i napravili uz ograničenje marže proizvođača odnosno trgovaca. Snižena je i trošarina za dizel za 40 odnosno 20 lipa".
Komentirao je i prostor za reakciju ako cijene na tržištu skoče i idući tjedan.
"Vidjet ćemo. Kod benzina je nešto veći prostor, u smislu trošarina. Kod dizela je puno manji jer znamo i sami da je država, opravdano, uvela nižu trošarinu na dizel nego na benzin. Najveći dio gospodarstva je na dizelu, bez obzira na okolišni dio, ja ovdje govorim isključivo na gospodarski dio. I tada je išla s originalnim prijedlogom, koji je na snazi do današnjeg dana, da je recimo 3,06 trošarina dizel, a 3,86 trošarina na benzin", poručio je.
Niži PDV na gorivo?
Komentirao je opciju nižeg PDV-a na gorivo.
"Nije. Što se tiče PDV-a, nemojmo zanemariti da iz PDV-a, kao našeg najizdašnijeg prihoda, isplaćuje čitav niz rashoda, od mirovina, zdravstva, socijale, plaća itd. Ne možemo sve naše probleme rješavati, isključivo i samo poreznim sustavom i snižavanjem poreza", izjavio je ministar Marić.
Upitan je trebaju li se ljudi bojati obustave isporuke nafte.
"Kada gledamo građane danas. I ja sam razgovaram sa susjedima i prijateljima, naravno da ima zabrinutosti i svi postavljaju mnoga pitanja. Nitko danas nema kristalnu kuglu. Mjera koju smo danas stavili u funkciju je usmjerena na to da se dijelom ublaži porast cijena i udar na standard, a s druge strane da se osiguraju sigurne količine pogonskog goriva", kazao je.
Gorivo se odražava i na sve ostale proizvode. Prokomentirao je revidiranje Vladinog paketa mjera.
"On je već danas revidiran. Ali da, uvijek postoje ti prelijevajući efekti jer nije uvijek sve izravno. Što se tiče gospodarstva i prijevoza roba i tereta u cestovnom prometu, država vrši povrat trošarina do minimuma. Dakle za njih ovo snižavanje trošarina praktički nema nikakvog efekta jer oni i ovako i onako plaćaju minimalnu trošarinu. Prošle je godine za jedno 3000 subjekata isplaćeno otprilike 233 milijuna kuna", poručio je.
Rusi pod sankcijama
Komentirao je broj ruskih tvrtki koje su ovom trenutku pod sankcijama u Hrvatskoj.
"Grupacija Đuro Đaković je jedna zdrava firma u Slavonskom Brodu. Svi dobro znamo kakva je gospodarska situacija na istoku Hrvatske. S druge strane i ti podaci koji govore o tome da se radi o dobroj i zdravoj firmi. To je kompanije koji dugi niz godina posluje isključivo s Europskom unijom i zapošljava 872 zaposlenika i ima još minimalno 150 kooperanata", izjavio je.
Upitan je hoće li ih država spašavati.
"Danas je u RTL-u Danas u prilogu o sankcijama spomenuta i Sberbanka. Dakle nam istog modela jer tvrtka i banka nemaju isti status, ne da se nekoga favorizira. Model je da se na pravi način tumač sankcije. Mislim da svi možemo razumjeti zašto je EU unijela sankcije Rusiji. Znači da se na državu, koja je izvršila nepravednu agresiju, učini gospodarski pritisak, a ne da taj gospodarski pritisak bude na zemljama koje su uvele te sankcije, a to je u ovom slučaju Hrvatska.
Nije Hrvatska jedina zemlja, ima zemalja sa sličnim primjerima. Dakle, poanta je da se da mogućnost da se poštuju sankcije, ali da se nastavi normalno funkcionirati. Ja sam u kontaktu s direktorom poduzeća i s Europskom komisijom u smislu tumačenja da jednostavno oni dobiju zeleno svjetlo i da njihovi dobavljači dobiju zeleno svjetlo da mogu nastaviti normalno funkcionirati i putem proizvodnje. Da kompanija normalno radi, da radnici dobivaju svoje plaće, da rade te proizvode i da ih plasiraju na tržište", poručio je.
Novi ministar i ruske veze
Osvrnuo se na Ivana Paladina kao svom novom kolegi.
"Ja gospodina osobno ne znam, ali i bilo koje drugo ime da se pojavilo, rekao bih isto, a to je da su velika očekivanja. Ja njega ne poznajem tako da ne znam kakve veze ima ili nema. Ali od svakog kolege u Vladi, kao i od samog sebe, očekujem puno. To je jedan vrlo zahtijevan resor. Tu se prije svega fokusiramo na proces obnove koja je sigurno prioritetna u tom resoru. Međutim, segment graditeljstva nije manje važan, odnosno državna imovina", izjavio je ministar.
Ističe se da je kao savjetnik HPB-a puno napravio na spašavanju Sberbanka stoga je upitan što su on i guverner Vujčić radili.
"Sada nije stvar samohvale niti toga tko je više napravio. Znamo mi vrlo dobro tko je to napravio odnosno tko je dao svoj obol u spašavanju Sberbanke odnosno ne bih rekao spašavanje Sberbanke kao takve, nego spašavanja građana, štediša Sberbanke i našeg financijskog sustava. Štediše bi bilo dobrim dijelom oštećene, onih 3,8 milijardi međutim to bi se neizravno prelilo i na ostale štediše u ostalim bankama. Ukupna šteta od eventualne likvidacije te banke bi bila preko 8 milijardi kuna", poručio je ministar Marić.
