Iako su prve procjene Europske komisije bile da će hrvatsko gospodarstvo zbog korona krize potonuti 9,1 posto, ljetne prognoze za našu zemlju nešto su lošije, piše 24 sata.
Zbog pandemije koronavirusa hrvatsko gospodarstvo je među tri najpogođenija u EU, a ljetne prognoze Europske komisije su da bi nam BDP mogao pasti 10,8 posto. Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako Hrvatska ostaje pri svojoj procjeni pada od 9,1 posto, ali i najavio veće plaće za oko milijun građana.
Ekonomist Željko Lovrinčević slaže se s Marićevom prognozom da bi pad gospodarstva trebao biti malo manji od procjena Komisije. Kako će se pad BDP-a odraziti na standard građana, kaže, ovisi prvenstveno o tome hoće li biti kompenzacijskih mjera za gospodarstvo i potporu zaposlenosti i tko će ih financirati, ali i o tome kakva će biti politika plaća. Ono što je sigurno, država nema velik prostor za pomoć gospodarstvu.
Ništa od pomoći iz EU?
Kad je riječ o pomoći od 10 milijardi eura koje bi trebale stići iz EU, Lovrinčević napominje kako od toga nitko iz Europe za sada nema ništa.
"Taj plan nije usuglašen. Taj zec je još daleko u šumi", kazao je Lovrinčević.
Ekonomist Damir Novotny kazao je da, ako se gleda ekonomska povijest nakon Drugog svjetskog rata, bilo je neusporedivo lošijih situacija od ove koju imamo danas. Od ‘90-ih godina, podsjeća, imali smo cijelo desetljeće lošu ekonomsku situaciju, i to zbog rata. Ekonomska situacija se, nastavlja, počela popravljati od 2002., kad su rasle i plaće, a onda je došla 2008. godina. Zbog posljedica te krize 150.000 ljudi u privatnom sektoru ostalo je bez posla. Državni sektor tad je sebe zaštitio, podignuti su porezi u uveden krizni porez, pa je državni sektor prošao praktički neokrznut. Dodaje da je teško procijeniti kako će kriza utjecati na građane i da sve ovisi o tome koliko će trajati Vladine mjere za pomoć ekonomiji.
