Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak da su stope rasta BDP-a u skladu s Vladinim projekcijama, da su ostvarene na zdravim temeljima te kako treba nastojati da one budu i veće.
Dobre osnove
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u cijeloj prošloj godini za 2,9 posto, što je brže nego godinu dana prije kada je rast iznosio 2,6 posto, prva je procjena koju je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).
"Možemo biti zadovoljni, 2,9 postotna godišnja stopa rasta ostvarena je na dobrim i zdravim osnovama, a svi skupa moramo raditi kako bi ju, ne samo održali, nego i podignuli na još više razine. To se vidi i iz recentnog izvještaja Europske komisije po zemljama, gdje se između ostaloga ukazuje koje bi mjere trebalo poduzeti i koja strukturna područja unaprijediti, kako bismo ne samo održali, nego i podigli stopu rasta", rekao je Marić u izjavi za novinare.
Dometnuo je da je stopa rasta u 2019. od 2,9 posto gotovo identična originalnoj Vladinoj procjeni od 2,8 posto.
"Dobro je da imamo konzistentne, vjerodostojne i kredibilne projekcije", rekao je Marić.
Potrošnja kućanstava porasla za 4 posto
Po podacima DZS-a, u četvrtom tromjesečju prošle godine BDP je realno porastao za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je poraslo 2,9 posto.
Marić kaže da je, što se tiče četvrtog tromjesečja, osobna potrošnja rasla blago iznad Vladinih očekivanja, a investicijska potrošnja blago ispod.
Po podacima DZS-a, potrošnja kućanstava u četvrtom lanjskom tromjesečju porasla je za 4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, a po stopi od 4 posto porasle su i bruto investicije u fiksni kapital.
Izvoz roba i usluga porastao je 5,6 posto na godišnjoj razini, pri čemu je izvoz roba porastao 2,1 posto, dok je izvoz usluga skočio za 12,1 posto. Istodobno je uvoz roba i usluga porastao za 0,1 posto, pri čemu je uvoz roba ojačao za 0,8 posto, dok je uvoz usluga pao za 3,1 posto.
Marić kaže kako je "upečatljiv" rast izvoza roba i usluga od 5,6 posto, poglavito rast izvoza usluga od 12 posto, no da "upada u oči" i pad uvoza usluga.
"Općenito, kad se gledaju uvoz i izvoz roba i usluga, trebamo staviti velik naglasak na poticanje domaće komponente s izvoznom orijentacijom i smanjivanje uvozne ovisnosti gospodarstva", kaže Marić.
Najvažnije zaštiti zdravlje
Upitan kako planira zaštititi javne financije od utjecaj koronavirusa i je li to uopće moguće u godini u kojoj je moguć veliki pad turizma, koji čini između 17 i 20 posto BDP-a, Marić je uz odgovorio da je najvažnije zaštititi zdravlje građana i njihove živote, a da je nemoguće procijeniti kolike će biti i koliko dugo će se osjećati gospodarske posljedice koronavirusa.
Rekao je da je za takve situacije predviđena proračunska zaliha koja je za ovu godinu planirana u iznosu od sto milijuna kuna, a postoje i određene stavke kod drugih resora, uključujući Ministarstvo zdravstva.
Tu je, kaže Marić, i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti koji u slučaju pogoršanja okolnosti daje zakonsko uporište za određene korekcije.
"Najvažnije za reći našim građanima je da smo stabilizirali javne financije i učinili ih održivima i možemo sigurno s te strane biti mirni da ćemo i ovakve vrste okolnosti adekvatno i uspješno otkloniti odnosno anulirati", poručio je Marić.
