Malo smo se pozabavili Čačićevom bahatošću

Bahatost nanosi veliku štetu Čačićevom političkom životu, te kumuje njegovom najgorem rezultatu u anketama koje se tiču popularnosti članova Vlade.

9.3.2012.
13:42
VOYO logo

"Bahat sam", priznao je za medije prije nešto više od godinu i pol dana tada (samo) šef HNS-a Radimir Čačić ono što javnost već odavno zna. No, s njegovim novim funkcijama, to je pitanje ponovno izbilo u prvi plan. Njegova bahatost najvidljivija je kada se susretne s neugodnim novinarskim pitanjima. Osim što otežava novinarima posao, bahatost nanosi i veliku štetu Čačićevom političkom životu, te kumuje njegovom najgorem rezultatu u anketama koje se tiču popularnosti članova Vlade.

Redakcija Danas.hr-a interesirala se stoga kod psihijatra Vladimira Grudena o tome koji je zapravo problem bahatih osoba i što im je činiti kako bi svoje ponašanje promijenile.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Iza svake prepotencije stoji neka impotencija'

"Postoji zanimljiv izraz za ljude koji se tako ponašaju, a on glasi: 'Iza svake prepotencije stoji neka impotencija.' A u starome Rimu, u Senatu, iskusniji su učili mlađe: 'Kada nemaš dovoljno argumenata, onda to moraš glasnije reći.' Dakle, sigurno je da osoba koja se bahato ponaša, koja je nestrpljiva i glasna, nosi u sebi jednu emocionalnu nesigurnost koju tim ponašanjem nastoji kompenzirati. S druge strane, ono prikriva i jednu neargumentiranost", objašnjava nam doktor Gruden.

Drugim riječima, ona osoba koja nema argumenata, mora to hiperkompenzirati ponašanjem u kojem ima elemenata agresije. To je, kaže nam Gruden, više dokazivanje sebi nego drugima da nije istina ono što je zapravo istina. "Ljudi tako reagiraju prvenstveno zbog sebe, jer sebe uvjeravaju u nešto u što nisu sigurni. Što ne znači da to objektivno ne stoji, ali sama osoba nije sigurna u ono što govori i što predstavlja", priča Gruden.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Osoba treba vratiti samopoštovanje'

A što bi to osoba trebala napraviti da bi se "izliječila" od bahatosti?

"Osoba treba postići emocionalnu sigurnost, odnosno povećati samopoštovanje. A to znači da si treba reći: 'Ono što znam, znam', i veseliti se onome što zna. A ono što ne zna, to isto treba poštivati i reći si da će to učiti. Ne samo intelektualno, nego emocionalno. A emocionalno naučiti znači voljeti. Ako ja volim ono što radim, i volim ljude s kojima radim, pa ako mi netko i napravi nešto što mi nije po volji, razumjet ću čovjeka. Time se pojačava samopoštovanje. To je konstruktivna ljubav, a ne narcizam jer – ja volim sve, pa volim i sebe", objašnjava nam Gruden te dodaje:

"Kad znam, divno, kad ne znam, drago mi je da znam da ne znam, jer onda to mogu naučiti. I onda me nitko ne može zbuniti ni s kakvim pitanjem i ni s kakvom situacijom, jer vjerujem da ću se snaći u svemu bez da se moram braniti. To je put", poručuje Gruden.

Problem međutim predstavlja to što takvi ljudi izbjegavaju psihologe. "Ljudi će, naime, sve napraviti, ali se ne žele mijenjati. Ne žele mijenjati svoje stavove, nego žele ostati takvi jesu. Ljudi se radije šminkaju, nego da se promijene."

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo