"Člankom 325. stavkom 4 Kaznenog zakona propisano je da će se kazniti zatvorskom kaznom do tri godine zatvora ona osoba koja u svome govoru, između ostalog, negira zločine agresije i ratne zločine, zločine genocida i zločine protiv čovječnosti, tako da smatram da je inicijativa uvaženog kolege Tudurića potpuno nepotrebna", komentirao je Grbin novinarima u Saboru.
On smatra da je tim člankom pokriveno svako negiranje činjenice da je Domovinski rat bio obrambeni rat kojim je Hrvatska obranila svoj teritorijalni integritet i svoju suverenost.
U Kaznenom zakonu stoji da će se "kazniti tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika te skupine".
Moram napomenuti da se radi o kaznenom djelu koje se po prirodi stvari mora koristiti iznimno rijetko. U svakom demokratskom društvu jedno od osnovnih načela kojima se moramo voditi je načelo zaštite slobodne govora. Mi slobodu govora moramo štititi dok ona ne pređe određene granice, a te granice, ako mene pitate, moraju biti jako visoko postavljene, smatra Grbin.
Naradno da se HDZ-ov Josip Đakić ne slaže s takvim tumačenjem.
"U preambuli Ustava sve piše o Domovinskom ratu kao i njegovim sudionicima i stradalnicima, trajnoj brizi i skrbi za njih, kao i da je zahvaljujući braniteljima stvorena slobodna, suverena i neovisna država. To je u preambuli Ustava, ali kaznene odredbe ne postoje za one koji to ustavno načelo vrijeđaju", kaže Đakić, koji podržava Turudićevu inicijativu.
"Dobro je da se raspravi taj prijedlog koji govori da se zaštiti Domovinski rat, kao i njegovi sudionici koji su puno puta omalovažavani, nazivani zločincima, kao što je i Domovinski rat nazivan zločinačkim pothvatom. O tome treba raspraviti i staviti u zakonske okvire kako bi to doživjelo zakonsku zaštitu i kako ne bi svatko mogao o tim slavnim i ponosnim danima govoriti na svoj način", rekao je Đakić.
Upozorio je da je u Hrvatskoj zapriječeno širenje nacionalizma i šovinizma te da se "ne može poticati na neke stvari koje su protiv istospolnih zajednica". Zašto onda i ta populacija iz Domovinskog rata, kao i sam Domovinski rat, ne bi bila također u nekoj zakonskoj zaštiti, pita Đakić.
SDSS-ov Milorad Pupovac ocijenio je da u Hrvatskoj postoji trend ograničavanja političkih sloboda i rasprave.
"Nastoje se uspostaviti autoriteti, a sada vidimo i da se nastoje uspostaviti zakonska rješenja po kojima će se ograničiti mogućnost rasprave i diskusije o onome što je sastavni dio povijesti i onome što je sastavni dio povijesnog iskustva Hrvatske, prostora bivše Jugoslavije". kaže Pupovac.
S jedne strane se nameće jasna istina kakva je bila prošlost, a sada se želi jasno odrediti i ozakoniti kakva treba biti budućnost, što nije svojstveno demokratskim društvima, smatra on.
"Nema u demokratskim društvima stvari o kojima znanost, novinarstvo, sve slobodne profesije ne bi mogle raspravljati i diskutirati. Onaj tko to želi ograničiti, što se mene tiče, isti je poput onih protiv kojih su navodno bili i za koje znaju kakvi su, a to su staljinisti", smatra Pupovac.
Leko: Administrativni put nije najbolja zaštita Domovinskog rata
Za predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leku administrativni put nije najbolja zaštita Domovinskog rata jer, kako je rekao u Vukovaru, sva iskustva da se dekretima nešto zaštiti i brani nisu dala ploda.
Komentirajući na zamolbu novinara inicijativu predsjednika Županijskoga suda u Zagrebu Ivana Turudića da se u kazneni zakon uvede djelo poricanja Domovinskog rata, Leko je istaknuo kako bi - radi zaštite vrijednosti Domovinskog rata - "puno više vrijedilo da građani Hrvatske, i naši prijatelji i gosti, pa i nekadašnji protivnici, dođu ovdje i vide žive predmete i slike", ocjenjujući kako bi to bila najbolja zaštita Domovinskog rata.
"Mora znati kolega Turudić da je u načelima, u uvodu Ustava, Domovinski rat kao vrijednost i kao jedan od temelja hrvatske države, a sva iskustva da se dekretima nešto zaštiti i brani nisu dala ploda. Nisam uvjeren u administrativne mjere u tom smislu", poručio je.
Novinare je zanimalo i o čemu će se sutra razgovarati na Glavnom odboru SDP-a, ali Leko o tome nije želio razgovarati, ističući kako će biti riječi "o politici i ničemu posebnom".
Predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko u Vukovaru se u Školi mira susreo s učenicima osmih razreda iz nekoliko slavonskih osnovnih škola koji je tom gradu borave u sklopu projekta Ministarstva branitelja.
Prije toga u bivšoj vukovarskoj vojarni 204. vukovarske brigade HV-a razgledao je izložbu Bitka za Vukovar.
Na mjestu masovne grobnice na Ovčari te na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata Josip Leko položio je vijenac i zapalio svijeću.
