Sudovi i državna odvjetništva na dva će tjedna stati s radom. Nezadovoljni su i traže zakon kojim bi se prekinula praksa da se o njihovim plaćama pregovara s Vladom. Gost RTL-a Danas je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Štrajk može trajati 10 dana kako su najavili, ali može i 10 godina kako je rekao premijer. Što to znači? Što vi očekujete od sutra?
Očekujem da nastavimo razgovore još ovaj tjedan, da zapravo nastavimo razgovarati o tome kako unaprijediti položaj i status sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Ja bih istaknuo da je prošli tjedan Udruga hrvatskih sudaca dva put odbila prijedlog povećanja plaća, nakon što smo prošle godine znatno povećali plaće - od 580 prosječno mjesečno za prvostupanjske suce, a mi smo sad ponudili materijalna prava, a kad se oni preračunaju mjesečno to je 115 eura mjesečno povećanje. Dakle, oni su to dva put prošli tjedan odbili. Mi kao Vlada ne pristajemo niti na ultimatum niti na ucjene. Spremni smo razgovarati. Imamo radnu skupinu za cjeloviti zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika i spremni smo u okviru te radne skupine nastaviti raditi na tom zakonu.
Dobro. U ovom slučaju prebacujete lopticu - za zastoj u pravosuđu bit će odgovorni oni koji štrajkaju, ali ceh će na kraju plaćati i građani i gospodarstvenici. Neće suci plaćati zastoj.
Pazite, mi smo u zadnjih pet godina dva puta povećali plaće sudaca. Predložili smo i prošli tjedan to povećanje koje su oni odbili. Dakle, njihove su početne plaće od 2200 eura neto mjesečno pa do 3500 eura što je zapravo i 1000 eura više od prosječne plaće u Hrvatskoj i sad smo ponovo predložili novo povećanje i oni su to odbili. Tako da ja ne vidim u ovoj situaciji i u ovom trenutku što dalje. Mi smo spremni razgovarati, imamo radnu skupinu. Ja računam na razumijevanje većeg dijela sudaca koji mislim da će nastaviti raditi ovaj tjedan, ali vidjet ćemo.
Sutra konačno predstavljate i koeficijente o plaćama. Znamo da je Zakon o plaćama već donesen. Što znače ti koeficijenti s obzirom na činjenicu da su sindikati dobrim dijelom nezadovoljni. Što može očekivati oko 240 tisuća ljudi?
Pa je riječ o jednoj od najvećih reformi u području javne uprave koja se u nekoliko navrata pokušala donijeti. Međutim, sad smo zapravo vidjeli koliko je to kompleksno urediti sustav plaća za 240 tisuća službenika. Mi smo konsolidirali preko dvije i pol tisuće radnih mjesta, ukinuli preko 500 dodataka, stvorili hibridne koeficijente i, naravno, u tom procesu postoje oni koji su više i koji su manje zadovoljni. Dakle, činjenica je da će svima rasti plaća, izuzev jednom malom broju službenika koje je bilo teško opravdati povećanje plaće. Zato smo osigurali u proračunu za ovu godinu 850 milijuna eura i to je zapravo garancija da će svima rasti plaće. Sutra ćemo vidjeti reakcije sindikata.
Ima li od tog iznosa još negdje mogućnost da uzmete dodatan iznos kako bi i oni bili zadovoljni ovi koji sada nisu.
Imamo, dakle, 850 milijuna eura i tu smo zapravo došli do nekih prosječnih 12% povećanja plaća. Naravno, raspon je tu velik što se tiče samog povećanja, ali vjerujem da će sindikati sutra biti zadovoljni s prosječnim povećanjem, ali ja bih tu napomenuo da smo mi unazad godinu dana u nekoliko navrata povećali plaće i to s ovim privremenim dodatkom od 180 i 60 eura u šestom mjesecu, zatim dodatkom za 30 tisuća službenika od 10 posto. Dakle, to je također dio ove reforme, tako da mislim da sindikati i članovi, ali i svi službenici ne mogu gledati samo ono što je sad u uredbama, nego gledati ono što je unazad šest mjeseci učinjeno, a to znači znatno povećanje plaća.
Možemo li sada biti konkretni. Koliko će jedan učitelj dobiti? Koliki će biti koeficijenti, koliko će dobiti novca više jedan pravosudni službenik?
Pa ja ne bih sad konkretno iznosio podatke koje nisu u mome resoru. Međutim, moram reći da će se sigurno povećati plaća učiteljima i profesorima.
Okvirno koliko?
Pa ne, neozbiljno bi bilo sada prije sastanka sa sindikatima.
Recite iz svog resora?
Kao što smo i dogovorili prošle godine sa sindikatom službenika i namještenika, a što se tiče pravosuđa, da će prosječna plaća zapisničara biti, kako smo i tada govorili preko 1000 eura neto. Dakle, to je nešto što smo i tada razgovarali i to ćemo realizirati kroz novu uredbu, tako da smo ispunili obećanje koje smo dali prije šest mjeseci kada je bio štrajk.
Jasno vam je da ovo izborna godina. Strahujete li onda od vala prosvjeda, možda i štrajkova? Upravo nakon što predstavite koeficijente?
Pa ja ne vidim razloga za to s obzirom na to da se povećavaju plaće. Imamo osigurana sredstva.
Ali ukidaju se raznorazni dodaci od uvjeta rada do primjerice doktorata.
Dodaci postaju sastavni dio koeficijenta. Nikome neće pasti u toj varijanti plaća ako je doktorat uvjet za to radno mjesto. Dakle, taj dodatak će se će se ukalkulirati u sam koeficijent. Dakle, ide povećanje plaća tako da ćemo vidjeti reakcije.
Jedna druga tema, Lex A.P. kolokvijalno prozvan, je užasno puno kritika izazvala. Zašto jednostavno ne odustanete od njega? Zašto inzistirate na Zakonu o tajnosti izvida podataka da ne izlaze u javnost?
Moram istaknuti da smo u prošloj godini u devetom mjesecu dobili pisanu obavijest od Europske komisije o povredi prava Europske unije jer nismo implementirali jednu direktivu koja se odnosi na veću zaštitu prava okrivljenika u kaznenom postupku, što također utječe na ovaj predloženi tekst.
Dakle, Europska unija je razlog zašto idete u ovu izmjenu?
Uz Europsku uniju i Europsku komisiju to pisanu obavijest isto tako imamo i brojne presude Europskog suda za ljudska prava koji su upravo u situaciji kada je došlo do curenja informacija utvrdili da su povrijeđene jedno od temeljnih prava poput pravo na pravično suđenje, pravo na privatnost, presumpciju nevinosti. Dakle, postoje brojne presude Europskog suda za ljudska prava, a isto tako samim time da nemamo dovoljno dobro regulirano to područje. Dakle, nismo usklađeni s koncesijskim standardima.
Odustajanja nema?
Zakon ide dalje u proceduru. Mi smo u odnosu na tekst zakona koji je bio u javnom savjetovanju dodatno zaštitili novinare. Novinar ne može biti kažnjen niti kao počinitelj niti kao poticatelj. Riječ je o osobama koje su uključene u kazneni postupak, koje imaju povlaštene informacije koje saznaju tijekom samoga postupka. Smisao ove odredbe da i ubuduće ovlaštene osobe ovlašteno komuniciraju informacije o samom kaznenom postupku jer smatramo da se interes javnosti mora ostvariti.
Dakle, možete jamčiti da će biti ostvaren, da će doznavati za sve afere?
Vidjeli smo i ovaj tjedan u Hrvatskom saboru na saslušanju kandidata za glavnog državnog odvjetnika da je većina kandidata istaknula da treba više komunicirati i davati više informacija javnosti, pogotovo kada se radi o osobama iz javnog života.
U srijedu dolaze u Vladu na razgovor upravo kandidati koje ste spomenuli. Biste li im zamjerili ako budu u štrajku od sutra?
Ne znam, vidjet ćemo u srijedu. Sigurno je da će se jedno od pitanja koje ću ja postaviti kandidatima odnositi na njihov status, status pravosudnih dužnosnika, materijalna prava, odnosno plaće i kako oni vide.
Hoće li biti jedan od njih izabran?
Pa vidjet ćemo, ne bih ništa prejudicirao.
Sutra bijeli štrajk na sudovima: Suci ne odustaju od zahtjeva. Lani ih štrajkalo više od 70%: Očekuju još veći odaziv
Sudovi i državna odvjetništva na dva će tjedna stati s radom. Nezadovoljni su i traže zakon kojim bi se prekinula praksa da se o njihovim plaćama pregovara s Vladom. Građani su nezadovoljni sporim pravosuđem. A imaju li razumijevanja za štrajk? Pogledajte više u prilogu reporterke RTL-a Danas Ane Mlinarić.
