Francuski predsjednik Emmaunel Macron najavio je u utorak da će katedrala Notre Dame u Parizu, djelomice uištena požarom, biti obnovljena u roku od pet godina.
"Obnovit ćemo katedralu i učiniti je ljepšom i želim da to bude gotovo za pet godina", rekao je predsjednik u vrlo kratkom govoru koji je prenosila televizija, 24 sata nakon katastrofalnog požara.
VEZANE VIJESTI
- Hrvatski veleposlanik iz Pariza: 'Vlasti i vatrogasci su učinili sve što su mogli da spase Notre-Dame'
- Francuski veleposlanik: 'Za mene to nije Srbija koju sam zavolio i upoznao u proteklih 18 mjeseci'
Olimpijske igre u Parizu trebaju biti održane 2024. godine.
"Požar Notre Dame nas podsjeća da se naša povijest nikada ne zaustavlja i da će pred nama uvijek biti novi izazovi", rekao je Macron pošto je odao počast vatrogascima, "junacima" koji su se 15 sati borili s vatrom.
"Vidjeli smo sposobnost mobiliziranja, ujedinjenja i pobjede. Tijekom naše povijesti, izgradili smo gradove, luke, crkve od kojih su brojne izgorjele. I svaki puta smo ih ponovo podigli", naglasio je.
U ponedjeljak navečer je francuski predsjednik uputio poziv na prikupljanje donacija za obnovu spomenika te je u utorak poslijepodne već prikupljeno 700 milijuna eura.
Hrabrošću ljudskog lanca vatrogasaca, policajaca i gradskih djelatnika spašena su umjetnička djela, relikvije i kruna od trnja za koju se vjeruje da je stavljena na Isusovu glavu prije nego je bio razapet.
"Riskirali su živote da bi spasili ovo neprocjenjivo blago", rekao je Patrick Chauvet, generalni vikar pariške nadbiskupije.
Požar nije oštetio velike slike, već dim, rekao je ministar kulture Franck Riester.
Tijekom noći pokrenuta je istraga o uzrocima požara i ona upućuje na slučajno izazvanu nesreću.
"Ništa ne upućuje na namjerno podmetnut požar", rekao je državni odvjetnik Remy Heitz.
"To nije Gospa katolika, to je Gospa Francuske, Gospa cijelog svijeta", rekao je vikar pariške biskupije Philippe Marsset.
Obnova u roku od pet godina omogućila bi da katedrala bude gotova za Olimpijske igre u Parizu 2024. godine.
Poruke potpore i pomoć iz cijelog svijeta
Američki predsjednik Donald Trump najnoviji je u nizu državnika koji su uputili poruke sućuti francuskom predsjedniku te je ponudio pomoć u obnovi.
Papa Franjo pozvao je da se "svi mobiliziraju" da katedrala Notre Dame ponovno bude "arhitektonski dragulj iz kolektivnog sjećanja".
Macron je obećao da će obnoviti katedralu koja se smatra jednim od najljepših primjera europske gotičke arhitekture, a godišnje je posjeti više od 13 milijuna ljudi iz cijelog svijeta.
U roku od 24 sata od požara, francuske tvrtke i lokalne vlasti obećale su više od 700 milijuna eura za obnovu katedrale, uključujući 500 milijuna od tri milijarderske obitelji u čijem su vlasništvu francuske tvrtke luksuzne robe - Kering, LVMH i L'Oreal.
Brzojave sućuti uputili su u utorak i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, ali i poglavar Ruske Pravoslavne Crkve, patrijarh moskovski i sve Rusije.
U poruci pariškom nadbiskupu monsinjoru Michelu Aupetitu, kardinal Vinko Puljić nanpisao je da su stanvonici BiH koji su iskusili strahotu rata i tolike popaljene crkve, posebno "dirnuti tim događajem, jer nas podsjeća na preživljene strahote. Zato u ime biskupa, kao i cijele Crkve u Bosni i Hercegovini, a posebno u svoje ime, izražavam svoju solidarnost i bliskost s tom boli".
"Suosjećam s vama i svima koji se dive remek-djelu kršćanske arhitekture, koje zauzima posebno mjesto među spomenicama svjetske kulturne baštine", navodi se u priopćenju patrijarha moskovskog i sve Rusije.
Ranije u utorak izraze sućuti i potpore izrazili su britanska kraljica Elizabeta II., poglavar Anglikanske Crkve, ruski predsjednik Vladimir Putin, kineski predsjednik Xi Jinping, japanski premijer Shinzo Abe, austrijski predsjednik Alexander van der Bellen, čelnik Al-Azhara, najvišeg tijela sunitskog islama sa sjedištem u Kairu, veliki imam Ahmed al-Tajeb.
Žaljenje su izrazili i veliki vojvoda Luksemburga Henri sa suprugom, njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, španjolski ministar vanjskih poslova Jose Guirao, marokanski kralj Mohammed VI., poljski predsjednik Andrzej Duda, predsjednik Obale Bjelokosti Alassane Ouattara i senegalski predsjednik Macky Sall.
