U vremenima inflacije države obično djeluju kroz svoje središnje banke podizanjem referentne kamatne stope. Na taj način "poskupljuju novac" i sprječavaju rast inflacije koja pak vodi do rasta cijena. Da smo sada u periodu kada inflacija raste imamo se prilike uvjeriti kroz stalni rast cijena. No, hoće li i ovog puta rasti referentne kamatne stope, a onda posljedično i kamatne stope za građane? To smo pitanje postavili profesoru političke ekonomije Luki Brkiću s Fakulteta političkih znanosti koji je gostovao u studiju Net.hr-a.
Brkić je kazao kako su tri moguća odgovora na inflaciju. Ortodoksna jest ona kada se povećavaju referentne, i sve druge kamatne stope, gospodarstvo se "hladi", manje se investira kako bi se inflacijska spirala slomila. Druga je suprotna, a mnogi je danas ismijavaju. "To je smanjivanje kamatnih stopa vodeći se logikom kako je inflacija posljedica, a ne uzrok. Treća mogućnost jest zamrzavanje cijena i plaća."
Europa nije sklona povećanju kamatnih stopa
"Kako sada stvari stoje, sudeći prema posljednjem očitovanju europske središnje banke, Europa nije sklona radikalnijim potezima u smjeru povećanja kamatne stope, premda smanjuje razinu kvantitativnog popuštanja. Amerikanci podizanju kamatnih stopa nešto više naginju". Predsjednica ECB-a Christine Lagarde kaže kako u ovom trenutku neće biti drastičnije politike u vidu podizanja kamatnih stopa jer se boji da krhki oporavak ne plati cijenu.
Skuplji novac obično dovodi do povećanja nezaposlenosti i broja bankrota. "Može se pokazati da je lijek opasniji od bolesti", kaže Brkić.
Znači li to da kamatne stope za kredite građana neće rasti? "Trenutno za to nema opasnosti i neće se dogoditi. Što ne znači da se neće dogoditi za šest mjeseci ili godinu dana. No, usudio bih se reći da će se to morati dogoditi jer su negativne kamatne stope, kakve i danas postoje, sumrak bankarstva. Takva situacija ne može trajati beskonačno."
Čitava će situacija ovisiti o kontekstu svjetskog gospodarstva i odnosima velikih sila. "Ljudi koji imaju kredite s varijabilnom kamatom, a koji su vezani za valutnu klauzulu, za njih postoji veća opasnost od rasta kamatnih stopa. No, ako sve bude išlo po planu i ne bude drastičnijih promjena s 1. siječnja 2023. smo članica eurozone i uvodimo euro, pa će valutni rizik postati passé.
Čitav intervju profesora Luke Brkića o inflaciji, euru i reformama koje su potrebne Hrvatskoj:
