Nakon što je u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava organiziran koordinacijski sastanak s predstavnicima sindikata i poslodavaca, a predsjedao mu je premijer Andrej Plenković osobno, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Mladen Novosel, izjavio je, u razgovoru na N1 televiziji u petak, 10. travnja, da Sindikat koji on predvodi traži objavu svih poslodavaca koji će dobiti novac za očuvanje radnih mjesta u vrijeme krize uzrokovane koronavirusom.
Činjenica je, naime, da je u prvom i drugom paketu mjera, Vlada namijenila milijunske iznose iz Državnog proračuna "za očuvanje radnih mjesta" – 3250 kuna neto po radniku za mjesec ožujak i 4000 kuna neto plus 1600 kuna doprinosa po radniku za travanj i svibanj, da se iz dana u dan objavljuju neslužbene brojke o broju zahtjeva, a da do danas nije poznato tko su "dobitnici" i kako će se kontrolirati način na koji će novac "za radnike" zapravo biti utrošen. Na upit Net.hr-a koliko je ukupno do sada potrošeno novca za te mjere, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovaraju da se za mjesec ožujak za korištenje mjere prijavilo "96 tisuća poslodavaca za 560 tisuća radnika", te da je do 14. travnja isplaćeno 1,311 milijardi kuna, a projekcija korisnika mjere je "između 500 i 600 tisuća radnika".
Sindikalist Novosel kaže kako su predlagali uplatu sredstava direktno na račun radnika, ali je Vlada to odbila
Izostanak pratećih uputa
No, zašto je sindikalni vođa Novosel uopće pokrenuo taj zahtjev? Ima li već sada sumnji da poslodavci smjeraju "nenamjenski" potrošiti sredstva? U odgovoru za Net.hr Novosel naglašava da su Vladine mjere bile prije svega namijenjene očuvanju radnih mjesta i pomoći poslodavcima za isplatu cjelovitih plaća i da je zabrinjavajuće da Vlada nije precizirala kriterije tako da ta namjena bude doista i ispoštovana.
"Rečeno je da je mjera namijenjena očuvanju radnih mjesta, ali poslodavcima nisu paralelno propisane prateće upute za korištenje ove mjere. Mnoge lobističke udruge poslodavaca, na čelu s HUP-om, slale su poruke javnosti kako će nakon samo +dva tjedna' koronakrize, moći isplati radnicima samo iznos koji daje država, i to je kod dijela poslodavaca otvorilo 'priliku' za razne zloupotrebe mjera", pojašnjava Novosel. Sindikat ima precizne informacije da je dio poslodavaca radnicima isplatio samo dio naknade, neki poslodavci su otpuštali radnika pa ponovno prijavljivali, uz inzistiranje na aneksima ugovora o radu da se radnik odrekne ugovorene plaće, a evidentiraju se i drugi primjeri zloupotreba.
Objaviti popis tvrtki i broj radnika koje zapošljavaju
"Sami kriteriji za dodjelu naknade toliko su bili rastezljivi da je čak 90.000 pravnih osoba dobilo poticaj za 550.000 radnika. Među njima ima sigurno tvrtki, obrta kojima je zabranjen rad, i poticajna sredstva su im jedini prihodi, ali i onih koji trenutačno rade punim kapacitetima i to čak do tri smjene i upitno je jesu li sredstva trebala biti i njima dijeljena", obrazlaže Novosel zahtjev za većom transparentnošću cijelog postupka. Tražili su da Hrvatski zavod za zapošljavanje objavi popis svih pravnih subjekata kojima su dodijeljena sredstva, ali i broj radnika po pravnoj osobi. Novosel kaže da im je ministar rada Josip Aladrović najavio da bi popis mogao biti objavljen na web stranici HZZ-a nakon 15. travnja, te ga oni "drže za riječ".
No, Novosel smatra da nije dovoljna samo objava nego treba i urgentno osmisliti i mehanizme kontrole. "Bilo bi primjereno da Ministarstvo financija i Porezna uprava kontroliraju cijeli proces, jesu li poslodavci koji su dobili mjere, a nisu prekidali rad - radnicima obračunali i isplatili ugovorene plaće kao i pripadajuće doprinose, odnosno oni kojima je zabranjen rad jesu li radnicima, ako ih nisu otpustili, isplatili pripadajuću naknadu u cijelosti", predlaže Novosel.
On objašnjava da zahtjevi sindikata u ovom slučaju nipošto ne prelaze europske standarde. Dapače, naglašava da su u drugim zemljama EU-a zbog koronakrize u pravilu rađeni tripartitni i bipartitni sporazumi Vlada, poslodavaca i sindikata. "Primjerice, u Danskoj je Vlada svim radnicima čiji je rad bio onemogućen isplaćivala direktno na tekuće račune 75 posto prosječne plaće. Tako je s velikom sigurnošću onemogućena bilo kakva manipulacija, a radna mjesta su sačuvana u korist radnika i poslodavca. I mi iz SSSH predložili smo našoj Vladi istovjetan model - no prijedlog nije prihvaćen", kaže za Net.hr Mladen Novosel.
U Ministarstvu rada kažu kako će objaviti popis firmi koje su koristile Vladine mjere do kraja travnja
Ministarstvo: Objavit ćemo listu do kraja travnja
Na upit Net.hr-a iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovaraju da podržavaju "objavljivanje popisa korisnika mjere i strogu kontrolu isplate, a popis korisnika mjere potpore za ožujak će se objaviti kada se završi proces isplate i kontrole", što bi, prema njihovu planu, moglo biti do kraja mjeseca travnja.
Iz Ministarstva su podrobnije objasnili i postupak isplate, te, po svemu sudeći, ne smatraju da njihove "upute" ostavljaju previše prostora za malverzacije. "Potpora za poduzetnike u djelatnostima pogođenima koronavirusom isplaćuje se na račune poslodavcima u iznosu od 3250 odnosno 4000 kuna po radniku, koji ih nadalje imaju obavezu radnicima isplatiti kao redovnu plaću. Ako je ugovorom o radu ili drugim radno-pravnim propisima ugovorena minimalna plaća Hrvatski zavod za zapošljavanje preporučuje da poslodavac isplati potporu u cijelosti. Poslodavac se obvezuje HZZ-u dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec najkasnije do petog u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa potpore, izuzev za prvu isplatu potpore. Dokazom o isplaćenoj plaći smatra se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće - Izvod s poslovnog računa", opisuju postupak iz Ministarstva.
Oni također smatraju da ova mjera ne može biti zloupotrijebljena za novo prekrajanje visine plaća radnika. "Napominjemo kako je u skladu s propisima radnog zakonodavstva poslodavac u radnom odnosu obvezan za obavljeni rad radniku isplatiti plaću. Iznos plaće utvrđen je ugovorom o radu odnosno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu na koje može upućivati ugovor o radu. Dakle, korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta ne utječe na obvezu isplate ugovorene plaće niti ova okolnost zahtijeva obveznu izmjenu izvora radnoga prava. Eventualne izmjene visine plaće mogu biti samo rezultat dogovora između sindikata i poslodavca, odnosno poslodavca i radnika", navedeno je u odgovoru Ministarstva rada.
Što se tiče daljnje kontrole postupka, Ministarstvo bi to prepustilo "nadležnim institucijama", a eventualne manipulacije će se "adekvatno sankcionirati uz pomoć Državnog inspektorata".
Hrvoje Bujas, Glas poduzetnika: Prvi ćemo osuditi zloupotrebe
Glas poduzetnika: Prvi ćemo osuditi zloupotrebe
U međuvremenu se za transparentnost objave svih korisnika mjera založila i nevladina udruga GONG, a Net.hr je pitao i novu udrugu poduzetnika – Glas poduzetnika – što misle o zahtjevu za objavom svih korisnika mjere i daljnjom kontrolom.
"Smatramo da su mjere Vlade RH – mjere za očuvanje radnih mjesta, te da lista svih tvrtki korisnika navedenih mjera treba u cijelosti biti transparentna i pod monitoringom nadležnih institucija", izjavio je za Net.hr Hrvoje Bujas, predsjednik udruge. K tome je napomenuo da se udruga Glas poduzetnika zalaže za maksimalnu transparentnost u cijelom društvu, svih jedinica lokalne samouprave, državnih tijela, ali i svih drugih udruga, komora, sindikata itd.
"Ne samo da očekujemo da lista svih poduzetnika dobitnika mjera bude javno objavljena i kontrolirana, nego smo prvi spremni osuditi bilo kakvu zloupotrebu", naglasio je predsjednik nove poduzetničke udruge, Hrvoje Bujas, vlasnik tvrtke Crno jaje.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
*Prvotno objavljena naslovna fotografija je nakon objave teksta zamijenjena
*Ispravak Zagrebtransa čiji su radnici bili na prvotno objavljenoj naslovnoj fotografiji teksta možete pročitati OVDJE.
