Ministar Orsat Miljenić je rekao kako zakon stiže tek sada radi njegove kompleksnosti.
"Dotjerivali smo neke institute, a oprost duga bio je jedna vrsta filtera. Trebalo je omogućiti i infrastrukturu za provođenje zakona", rekao je Miljenić.
Nagodba pa sud
Ministar je istaknuo kako će se postupkom nastojati uspostaviti balans između dužnika i vjerovnika. Ako vjerovnik dužniku omogući da se zaduži više nego je njegova kreditna sposobnost onda i on mora snositi dio odgovornosti, dodao je Miljenić a prenosi HTV.
"Prvi korak je savjetovalište koje će odrađivati Fina. Nakon što se informira dužnika što će mu postupak donijeti, prikupe se svi podaci i nastoji postići sporazum. Ako se postigne nagodba, ona ima karakter izvansudske nagodbe. Ako se ona ne postigne, onda se ide na sud.
Tada kreće pripremno ročište. Ako vjerovnici i dužnici na njemu postignu dogovor, riječ je o sudskoj nagodbi. Ako ne, imenuje se povjerenik - procjenjuje se imovina, ako je ima, a ako je nema, otvara se i zatvara postupak i ti se ljudi trenutno oslobađaju dugova. Sud će individualno procijeniti koje su potrebe dužnika te minimum koji mu treba ostati. Sve ostalo ide za otplatu dugova. Za obrtnike je ostala mogućnost da se ne prodaju sredstva za rad. Kada građanin dođe na nulu, 10 godina neće moći ući u postupak", objasnio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Sudski povjerenik preuzima upravljanje imovinom
Sudski povjerenik preuzeo bi upravljanje imovinom dužnika na jednu do pet godina ako se nagodba vjerovnika i dužnika ne postigne u roku od 90 dana. Dužniku ostaje samo minimalna naknada, koju određuje sud, te jedina nekretnina u kojoj živi.
"Ljudi su toliko zaduženi da im nikakav zakon ne može pomoći", komentirala je Vesna Škare Ožbolt.
