Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
IZBORI U SDP-u 19. STUDENOGA: Još dvije članice najavile ulazak u utrku za šeficu stranke</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2f536a34-b1cc-11eb-97b7-0242ac15001d"/>
<para>Prvi krug izbora novog čelnika stranke bi se, po prijedlogu Predsjedništva SDP-a, trebao održati 19. studenoga, i to po načelu "jedan član – jedan glas". Drugi krug će se održati tjedan dana poslije, a konvencija, na kojoj će se birati ostala stranačka tijela 3. prosinca.
</para>
<heading2>Puno kandidata za budućeg šefa stranke</heading2>
<para>
Za čelnu dužnost u stranci vlada popriličan interes – do sada je kandidaturu najavilo sedam članova i članica SDP-a – Tonino Picula, Ranko Ostojić, Orsat Miljenić, Domagoj Hajduković, Vesna Škulić, Gordana Sobol i Karolina Leaković.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c1b89a7a-92af-11eb-9f7c-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Spominje se mogućnost kandidiranja i nekih drugih istaknutih SDP-ovaca, poput šefa zagrebačke stranačke organizacije Davora Bernardića, no to još uvijek nije potvrdio.</para>
<para>Uz predviđeni dnevni red, Glavnom je odboru s terena upućen i niz drugih prijedloga, no kako se neslužbeno doznaje, glasovanjem je odlučeno kako se neće raspravljati o prijedlogu primorsko-goranske i dijela splitske organizacije SDP-a da se izvan snage stave sve odluke o raspuštanju ogranaka donesene nakon stranačke konvencije u travnju.
</para>
<heading2>Ignoriraju Kolarić</heading2>
<para>
Kako se doznaje, velika većina članova odlučila je da se neće raspravljati ni o zahtjevu isključene članice Aleksandre Kolarić da se nju i druge "nepravedno izbačene članove", vrati natrag u SDP.</para>
<para>Na početku današnje sjednice, Glavnom odboru stranke se po posljednji puta na toj funkciji obratio predsjednik SDP-a Zoran Milanović.</para>
<para>"Ovo je moja zadnja sjednica Glavnog odbora. Nakon ovih 10 godina mogu vam samo reći hvala i ispričati se onima koje sam možda nekada uvrijedio. Mi smo ljevica. Borili smo se za malog čovjeka i to zadržite. Ostanite narodna stranka i nastavite graditi ovu kuću koju smo zajedno gradili. Odgovornost da stvari mijenjate na bolje neka bude vaš cilj. Želim vam sve najbolje i neka kampanja bude afirmativna. Živjeli!", poručio je Milanović SDP-ovcima, a prenijela stranka na društvenim mrežama.</para>
<para>Nakon emotivnog govora, Milanović je zaradio glasan pljesak kolega.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c1ccde36-92af-11eb-a1ae-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<heading2>Što više kandidata, to bolje</heading2>
<para>
Kandidati za predsjednika uoči sjednice su poručili kako im ne smeta velik broj protukandidata, redom ocijenivši kako to stranci može donijeti samo korist.</para>
<para>"Što više kandidata imamo, tim bolje, SDP može samo profitirati", izjavio je Hajduković, koji očekuje potporu širokog članstva stranke. To što je najmlađi kandidat Hajduković ne smatra nedostatkom, nego prednošću. "Sada imam 35 godina, za četiri ću imati 39, to su prave godine", ocijenio je.</para>
<para>Brojem kandidata zadovoljan je i Miljenić. "Više je kandidata, to je odlično. Ja sam već prije rekao da je najgora stvar koja se može dogoditi - jedan član, jedan glas, jedan kandidat. Dobro je da vide tko smo i što smo i da izaberu onoga tko će najbolje voditi SDP", kazao je.
</para>
<heading2>Picula se kandidirao da bi pobijedio</heading2>
<para>
I Picula se raduje što načelo 'jedan član jedan glas' nije samo puka forma. "Broj kandidata raste iz dana u dan, što znači da ljudi osjećaju potrebu da se kandidiraju, ne zbog samopromocije, nego ljudi žele predstaviti svoje ideje, kako poboljšati politički performans, strukturu SDP-a. Radujem se jednoj takvoj utakmici", poručio je Picula.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c1aa75b2-92af-11eb-85a5-0242ac120011" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Na pitanje što očekuje od izbora uzvratio je kako se kandidirao da bi pobijedio, a ne namjerava se povući iz utrke ni ako se za predsjednika kandidira Davor Bernardić."Ja sam se kandidirao individualno, iznosim svoje iskustvo i volju da pomognem stranci kad joj je potrebno, o motivima drugih neću komentirati", rekao je Picula.</para>
<para>Još jednom je pojasnio i najavu da, u slučaju da postane predsjednik SDP-a, neće odstupiti s dužnosti eurozastupnika.</para>
<para>"Zadržavanje mandata ne znači da se stranka treba voditi iz Bruxellesa, ali zbog situacije u kojoj je SDP izgubili smo dvoje izbore u 10 mjeseci, a od četiriju izbora u devet godina izgubili troje. Ne može se voditi ni s Iblerovog trga. Sav svoj elan ću posvetiti prije svega vođenju stranke u Hrvatskoj, a u Europskom parlamentu ću zastupati one stvari koje sam pokrenuo i u kojima zastupam Europski parlament", rekao je Picula.</para>
<para>Uvjeren je kako je obveze u Bruxellesu i Zagrebu moguće uskladiti. "Oni koji su moju kandidaturu shvatili kao ostanak u Bruxellesu,a vođenje na daljinu SDP-a, nisu to dobro shvatili. Ja ću dokazati da je to moguće", dodao je Picula.</para>

'Nakon 10 godina mogu vam samo reći hvala i ispričati se onima koje sam možda nekada uvrijedio' 

IZBORI U SDP-u 19. STUDENOGA: Još dvije članice najavile ulazak u utrku za šeficu stranke

Prvi krug izbora novog čelnika stranke bi se, po prijedlogu Predsjedništva SDP-a, trebao održati 19. studenoga, i to po načelu "jedan član – jedan glas". Drugi krug će se održati tjedan dana poslije, a konvencija, na kojoj će se birati ostala stranačka tijela 3. prosinca.

Puno kandidata za budućeg šefa stranke

Za čelnu dužnost u stranci vlada popriličan interes – do sada je kandidaturu najavilo sedam članova i članica SDP-a – Tonino Picula, Ranko Ostojić, Orsat Miljenić, Domagoj Hajduković, Vesna Škulić, Gordana Sobol i Karolina Leaković.

   

Spominje se mogućnost kandidiranja i nekih drugih istaknutih SDP-ovaca, poput šefa zagrebačke stranačke organizacije Davora Bernardića, no to još uvijek nije potvrdio.
Uz predviđeni dnevni red, Glavnom je odboru s terena upućen i niz drugih prijedloga, no kako se neslužbeno doznaje, glasovanjem je odlučeno kako se neće raspravljati o prijedlogu primorsko-goranske i dijela splitske organizacije SDP-a da se izvan snage stave sve odluke o raspuštanju ogranaka donesene nakon stranačke konvencije u travnju.

Ignoriraju Kolarić

Kako se doznaje, velika većina članova odlučila je da se neće raspravljati ni o zahtjevu isključene članice Aleksandre Kolarić da se nju i druge "nepravedno izbačene članove", vrati natrag u SDP.
Na početku današnje sjednice, Glavnom odboru stranke se po posljednji puta na toj funkciji obratio predsjednik SDP-a Zoran Milanović.
"Ovo je moja zadnja sjednica Glavnog odbora. Nakon ovih 10 godina mogu vam samo reći hvala i ispričati se onima koje sam možda nekada uvrijedio. Mi smo ljevica. Borili smo se za malog čovjeka i to zadržite. Ostanite narodna stranka i nastavite graditi ovu kuću koju smo zajedno gradili. Odgovornost da stvari mijenjate na bolje neka bude vaš cilj. Želim vam sve najbolje i neka kampanja bude afirmativna. Živjeli!", poručio je Milanović SDP-ovcima, a prenijela stranka na društvenim mrežama.
Nakon emotivnog govora, Milanović je zaradio glasan pljesak kolega.

   

Što više kandidata, to bolje

Kandidati za predsjednika uoči sjednice su poručili kako im ne smeta velik broj protukandidata, redom ocijenivši kako to stranci može donijeti samo korist.
"Što više kandidata imamo, tim bolje, SDP može samo profitirati", izjavio je Hajduković, koji očekuje potporu širokog članstva stranke. To što je najmlađi kandidat Hajduković ne smatra nedostatkom, nego prednošću. "Sada imam 35 godina, za četiri ću imati 39, to su prave godine", ocijenio je.
Brojem kandidata zadovoljan je i Miljenić. "Više je kandidata, to je odlično. Ja sam već prije rekao da je najgora stvar koja se može dogoditi - jedan član, jedan glas, jedan kandidat. Dobro je da vide tko smo i što smo i da izaberu onoga tko će najbolje voditi SDP", kazao je.

Picula se kandidirao da bi pobijedio

I Picula se raduje što načelo 'jedan član jedan glas' nije samo puka forma. "Broj kandidata raste iz dana u dan, što znači da ljudi osjećaju potrebu da se kandidiraju, ne zbog samopromocije, nego ljudi žele predstaviti svoje ideje, kako poboljšati politički performans, strukturu SDP-a. Radujem se jednoj takvoj utakmici", poručio je Picula.

   

Na pitanje što očekuje od izbora uzvratio je kako se kandidirao da bi pobijedio, a ne namjerava se povući iz utrke ni ako se za predsjednika kandidira Davor Bernardić."Ja sam se kandidirao individualno, iznosim svoje iskustvo i volju da pomognem stranci kad joj je potrebno, o motivima drugih neću komentirati", rekao je Picula.
Još jednom je pojasnio i najavu da, u slučaju da postane predsjednik SDP-a, neće odstupiti s dužnosti eurozastupnika.
"Zadržavanje mandata ne znači da se stranka treba voditi iz Bruxellesa, ali zbog situacije u kojoj je SDP izgubili smo dvoje izbore u 10 mjeseci, a od četiriju izbora u devet godina izgubili troje. Ne može se voditi ni s Iblerovog trga. Sav svoj elan ću posvetiti prije svega vođenju stranke u Hrvatskoj, a u Europskom parlamentu ću zastupati one stvari koje sam pokrenuo i u kojima zastupam Europski parlament", rekao je Picula.
Uvjeren je kako je obveze u Bruxellesu i Zagrebu moguće uskladiti. "Oni koji su moju kandidaturu shvatili kao ostanak u Bruxellesu,a vođenje na daljinu SDP-a, nisu to dobro shvatili. Ja ću dokazati da je to moguće", dodao je Picula. MILANOVIĆEV EMOTIVNI GOVOR: 

MILANOVIĆEV EMOTIVNI GOVOR:

'Nakon 10 godina mogu vam samo reći hvala i ispričati se onima koje sam možda nekada uvrijedio'

<para>Ministar Orsat Miljenić je rekao kako zakon stiže tek sada radi njegove kompleksnosti.</para>
<para>"Dotjerivali smo neke institute, a oprost duga bio je jedna vrsta filtera. Trebalo je omogućiti i infrastrukturu za provođenje zakona", rekao je Miljenić.</para>
<heading2>Nagodba pa sud</heading2>
<para>
Ministar je istaknuo kako će se postupkom nastojati uspostaviti balans između dužnika i vjerovnika. Ako vjerovnik dužniku omogući da se zaduži više nego je njegova kreditna sposobnost onda i on mora snositi dio odgovornosti, dodao je Miljenić a prenosi <ulink url="http://vijesti.hrt.hr/277545/sabor-o-zakonu-o-osobnom-bankrotu-22">HTV</ulink>.</para>
<para>"Prvi korak je savjetovalište koje će odrađivati Fina. Nakon što se informira dužnika što će mu postupak donijeti, prikupe se svi podaci i nastoji postići sporazum. Ako se postigne nagodba, ona ima karakter izvansudske nagodbe. Ako se ona ne postigne, onda se ide na sud.</para>
<para>Tada kreće pripremno ročište. Ako vjerovnici i dužnici na njemu postignu dogovor, riječ je o sudskoj nagodbi. Ako ne, imenuje se povjerenik - procjenjuje se imovina, ako je ima, a ako je nema, otvara se i zatvara postupak i ti se ljudi trenutno oslobađaju dugova. Sud će individualno procijeniti koje su potrebe dužnika te minimum koji mu treba ostati. Sve ostalo ide za otplatu dugova. Za obrtnike je ostala mogućnost da se ne prodaju sredstva za rad. Kada građanin dođe na nulu, 10 godina neće moći ući u postupak", objasnio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.</para>
<heading2>Sudski povjerenik preuzima upravljanje imovinom</heading2>
<para>
Sudski povjerenik preuzeo bi upravljanje imovinom dužnika na jednu do pet godina ako se nagodba vjerovnika i dužnika ne postigne u roku od 90 dana. Dužniku ostaje samo minimalna naknada, koju određuje sud, te jedina nekretnina u kojoj živi.</para>
<para>"Ljudi su toliko zaduženi da im nikakav zakon ne može pomoći", komentirala je Vesna Škare Ožbolt.</para>

'Ljudi su toliko zaduženi da im ništa ne može pomoći' Prijedlog zakona o stečaju potrošača zastupnicima predstavlja ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Osobni stečaj moći će zatražiti svi insolventni potrošači. 
Ministar Orsat Miljenić je rekao kako zakon stiže tek sada radi njegove kompleksnosti.
"Dotjerivali smo neke institute, a oprost duga bio je jedna vrsta filtera. Trebalo je omogućiti i infrastrukturu za provođenje zakona", rekao je Miljenić.
Nagodba pa sud

Ministar je istaknuo kako će se postupkom nastojati uspostaviti balans između dužnika i vjerovnika. Ako vjerovnik dužniku omogući da se zaduži više nego je njegova kreditna sposobnost onda i on mora snositi dio odgovornosti, dodao je Miljenić a prenosi HTV.
"Prvi korak je savjetovalište koje će odrađivati Fina. Nakon što se informira dužnika što će mu postupak donijeti, prikupe se svi podaci i nastoji postići sporazum. Ako se postigne nagodba, ona ima karakter izvansudske nagodbe. Ako se ona ne postigne, onda se ide na sud.
Tada kreće pripremno ročište. Ako vjerovnici i dužnici na njemu postignu dogovor, riječ je o sudskoj nagodbi. Ako ne, imenuje se povjerenik - procjenjuje se imovina, ako je ima, a ako je nema, otvara se i zatvara postupak i ti se ljudi trenutno oslobađaju dugova. Sud će individualno procijeniti koje su potrebe dužnika te minimum koji mu treba ostati. Sve ostalo ide za otplatu dugova. Za obrtnike je ostala mogućnost da se ne prodaju sredstva za rad. Kada građanin dođe na nulu, 10 godina neće moći ući u postupak", objasnio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.
Sudski povjerenik preuzima upravljanje imovinom

Sudski povjerenik preuzeo bi upravljanje imovinom dužnika na jednu do pet godina ako se nagodba vjerovnika i dužnika ne postigne u roku od 90 dana. Dužniku ostaje samo minimalna naknada, koju određuje sud, te jedina nekretnina u kojoj živi.
"Ljudi su toliko zaduženi da im nikakav zakon ne može pomoći", komentirala je Vesna Škare Ožbolt. U SABORU DUGOOČEKIVANI ZAKON 

U SABORU DUGOOČEKIVANI ZAKON

'Ljudi su toliko zaduženi da im ništa ne može pomoći'

<para>
 <emphasis>The Wall Street Journal </emphasis>tako u članku pod naslovom 'Hrvatska kapitulirala u sporu oko europskog uhidbenog naloga' piše kako je 'Hrvatska u srijedu krenula u rješavanje sukoba s Europskom komisijom oko izručenja osumnjičenih kriminalaca drugim državama članicama EU'.</para>
<para>Reuters UK piše kako je 'Hrvatska obećala u srijedu da će izmijeniti zakonske odredbe o izručenju najkasnije do siječnja iduće godine čime je poklekla pod pritiskom Europske komisije u sukobu koji je okaljao njezine prve mjesece kao članice Europske unije'.</para>
<para>Podsjetimo, na konferenciji za novinare u Bruxellesu hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić i potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding objavili su da se vremensko ograničenje u ''lex Perković" ukida najkasnije 1. siječnja 2014. godine.</para>

The Wall Street Journal: Hrvatska je kapitulirala! 

   The Wall Street Journal tako u članku pod naslovom 'Hrvatska kapitulirala u sporu oko europskog uhidbenog naloga' piše kako je 'Hrvatska u srijedu krenula u rješavanje sukoba s Europskom komisijom oko izručenja osumnjičenih kriminalaca drugim državama članicama EU'.
Reuters UK piše kako je 'Hrvatska obećala u srijedu da će izmijeniti zakonske odredbe o izručenju najkasnije do siječnja iduće godine čime je poklekla pod pritiskom Europske komisije u sukobu koji je okaljao njezine prve mjesece kao članice Europske unije'.
Podsjetimo, na konferenciji za novinare u Bruxellesu hrvatski ministar pravosuđa Orsat Miljenić i potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding objavili su da se vremensko ograničenje u ''lex Perković" ukida najkasnije 1. siječnja 2014. godine. 

The Wall Street Journal: Hrvatska je kapitulirala!

<para>Nakon što je u kolovozu 2011. raspisan javni natječaj za imenovanje javnih ovršitelja, na koji su se javljali mahom suci i odvjetnici, njih 67 imenovano je javnim ovršiteljima. Prisegnuli su ispred predsjednika Vrhovnog suda i trebali su početi raditi od Nove godine, pa su mahom izašli iz Hrvatske odvjetničke komore (HOK) i otkazali dotadašnjim klijentima. </para>
<para>Kada ljude uvjerite kako ćemo im upadati u domove, onda netko pokušava zamagliti stvar, jer mu je u interesu da naša služba nikad ne zaživi.No, na sveopće iznenađenje, nova je Vlada odlučila zakon staviti na led do 1. srpnja, pa su nesuđeni javni ovršitelji ostali bez posla i prije nego što su ga počeli obavljati. Ubrzo potom ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je da su "za javne ovršitelje sve opcije otvorene, čeka nas javna rasprava u kojoj ćemo iznijeti stručnu analizu 'za' i 'protiv' uvođenja te službe". </para>
<para>Akcija protiv javnih ovršitelja paralelno je išla i drugim kanalima, pa su u dijelu medija sotonizirani. Pojedini dnevni listovi građane su uvjeravali u to da će im ovršitelji usred noći upadati u domove i oduzimati bijelu tehniku, televizore, perilice i miksere. U međuvremenu se dio njih pokušao vratiti u odvjetnike. HOK traži po 5.000 eura za ponovno primanje u članstvo, a moraju čekati šest mjeseci žele li se opet baviti odvjetništvom. </para>
<heading2>Triput jeftiniji od suda </heading2>
<para>
"Negativna kampanja protiv nas krenula je ljetos, kad smo nazvani šerifima koji će ljude skidati do gola. Istina je posve drukčija: nikome ne smijemo ući u kuću bez sudskog naloga, a i to sigurno nećemo raditi noću, osim ako eventualno budemo morali ovršiti neki noćni klub", kaže za <emphasis>
 <ulink url="http://www.poslovni.hr/vijesti/nismo-serifi-nego-zrtve-interesnoga-lobija-koji-na-ovrhama-dize-milijune-197141.aspx">Poslovni dnevnik</ulink>
 </emphasis> jedan od nesuđenih javnih ovršitelja koji zbog osjetljive pozicije u kojoj se našao želi ostati anoniman.</para>
<para>"Pa tko bi plijenio rabljenu tehničku robu i s njome išao na javnu dražbu? Kada ljude uvjerite kako ćemo im upadati u domove, onda netko pokušava zamagliti stvar, jer mu je u interesu da naša služba nikad ne zaživi", kaže izvor, ističući da bi usluga javnih bilježnika bila triput jeftinija od sudske.</para>
<para>Dodaje da su zbunjujuće poruke počele stizati i iz Vlade, jer premijer Zoran Milanović govori da ovrhe mogu i dalje provoditi sudovi, a ministar Miljenić tvrdi da će ih preuzeti bilježnici. </para>
<heading2>Unosna prijateljstva </heading2>
<para>
Neki javni bilježnici, kaže sugovornik <emphasis>Poslovnog dnevnika</emphasis>, strahuju da bi im javni ovršitelji za nekoliko godina mogli preuzeti dio posla, jer se nigdje na svijetu javni bilježnici ne bave ovrhama, a zabrinuti su i neki odvjetnici, vrlo angažirani u ovrhama za velike kompanije.</para>
<para>"Dvadesetak zagrebačkih odvjetnika i javnih bilježnika imalo je sreću poznavati nekoga važnog u velikim bankama, telekom-operaterima i na televizijama, na tome su zaradili bogatstva. Kampanja koja se vodi protiv nas štiti lobije kojima kvarimo posao, pa nam pokušavaju smanjiti ovlasti ili ukinuti službu", zaključuje nesuđeni javni ovršitelj.</para>
<para>Ministar Miljenić u sedam dana nije našao vremena da komentira ovu temu. Iz Ministarstva pravosuđa poručili su pak da će sudbina javnih ovršitelja biti riješena ovih dana. </para>
<para>specijal-201012070191004-Pakao ovrha</para>

Nismo šerifi nego žrtve lobija koji zgrću bogatstva Dok u resornom ministarstvu i Vladi još razmišljaju tko će ubuduće provoditi ovrhe, javni ovršitelji koji su imenovani krajem prošle godine gube živce. 
Nakon što je u kolovozu 2011. raspisan javni natječaj za imenovanje javnih ovršitelja, na koji su se javljali mahom suci i odvjetnici, njih 67 imenovano je javnim ovršiteljima. Prisegnuli su ispred predsjednika Vrhovnog suda i trebali su početi raditi od Nove godine, pa su mahom izašli iz Hrvatske odvjetničke komore (HOK) i otkazali dotadašnjim klijentima. 
Kada ljude uvjerite kako ćemo im upadati u domove, onda netko pokušava zamagliti stvar, jer mu je u interesu da naša služba nikad ne zaživi.No, na sveopće iznenađenje, nova je Vlada odlučila zakon staviti na led do 1. srpnja, pa su nesuđeni javni ovršitelji ostali bez posla i prije nego što su ga počeli obavljati. Ubrzo potom ministar pravosuđa Orsat Miljenić  izjavio je da su "za javne ovršitelje sve opcije otvorene, čeka nas javna rasprava u kojoj ćemo iznijeti stručnu analizu 'za' i 'protiv' uvođenja te službe". 
Akcija protiv javnih ovršitelja paralelno je išla i drugim kanalima, pa su u dijelu medija sotonizirani. Pojedini dnevni listovi građane su uvjeravali u to da će im ovršitelji usred noći upadati u domove i oduzimati bijelu tehniku, televizore, perilice i miksere. U međuvremenu se dio njih pokušao vratiti u odvjetnike. HOK traži po 5.000 eura za ponovno primanje u članstvo, a moraju čekati šest mjeseci žele li se opet baviti odvjetništvom. 
Triput jeftiniji od suda 

"Negativna kampanja protiv nas krenula je ljetos, kad smo nazvani šerifima koji će ljude skidati do gola. Istina je posve drukčija: nikome ne smijemo ući u kuću bez sudskog naloga, a i to sigurno nećemo raditi noću, osim ako eventualno budemo morali ovršiti neki noćni klub", kaže za 
      Poslovni dnevnik
    jedan od nesuđenih javnih ovršitelja koji zbog osjetljive pozicije u kojoj se našao želi ostati anoniman.
"Pa tko bi plijenio rabljenu tehničku robu i s njome išao na javnu dražbu? Kada ljude uvjerite kako ćemo im upadati u domove, onda netko pokušava zamagliti stvar, jer mu je u interesu da naša služba nikad ne zaživi", kaže izvor, ističući da bi usluga javnih bilježnika bila triput jeftinija od sudske.
Dodaje da su zbunjujuće poruke počele stizati i iz Vlade, jer premijer Zoran Milanović govori da ovrhe mogu i dalje provoditi sudovi, a ministar Miljenić tvrdi da će ih preuzeti bilježnici. 
Unosna prijateljstva 

Neki javni bilježnici, kaže sugovornik Poslovnog dnevnika, strahuju da bi im javni ovršitelji za nekoliko godina mogli preuzeti dio posla, jer se nigdje na svijetu javni bilježnici ne bave ovrhama, a zabrinuti su i neki odvjetnici, vrlo angažirani u ovrhama za velike kompanije.
"Dvadesetak zagrebačkih odvjetnika i javnih bilježnika imalo je sreću poznavati nekoga važnog u velikim bankama, telekom-operaterima i na televizijama, na tome su zaradili bogatstva. Kampanja koja se vodi protiv nas štiti lobije kojima kvarimo posao, pa nam pokušavaju smanjiti ovlasti ili ukinuti službu", zaključuje nesuđeni javni ovršitelj.
Ministar Miljenić u sedam dana nije našao vremena da komentira ovu temu. Iz Ministarstva pravosuđa poručili su pak da će sudbina javnih ovršitelja biti riješena ovih dana. 
specijal-201012070191004-Pakao ovrha 

Nismo šerifi nego žrtve lobija koji zgrću bogatstva

Postroll

Preroll

MILANOVIĆEV EMOTIVNI GOVOR: 'Nakon 10 godina mogu vam samo reći hvala i ispričati se onima koje sam možda nekada uvrijedio'

pxl_070616_13130081

pxl_240916_14253551

Hrvatska

Članak

Danas.hr

U SABORU DUGOOČEKIVANI ZAKON &#039;Ljudi su toliko zaduženi da im ništa ne može pomoći&#039;

#miljenic

'Nakon 10 godina mogu vam samo reći hvala i ispričati se onima koje sam možda nekada uvrijedio'

'Nakon 10 godina mogu vam samo reći hvala i ispričati se onima koje sam možda nekada uvrijedio'

'Ljudi su toliko zaduženi da im ništa ne može pomoći'

'Ljudi su toliko zaduženi da im ništa ne može pomoći'

The Wall Street Journal: Hrvatska je kapitulirala!

The Wall Street Journal: Hrvatska je kapitulirala!

Nismo šerifi nego žrtve lobija koji zgrću bogatstva

Nismo šerifi nego žrtve lobija koji zgrću bogatstva