U onom gornjem društvu, među milijunašima, je 3500 Hrvata, kazuju podaci švicarske banke Credit Suisse, a prenosi Slobodna Dalmacija.
Svi svjetski milijunaši stanu u Tokio, a hrvatski u - Hrvace
Spomenuta banka od 2000. godine računa vrijednost bogatstva, pa je i za ovu godinu objavila godišnjak u kojem zbraja utrživu financijsku i nefinancijsku imovinu: novac na računima, štednju, dionice, životna i mirovinska osiguranja, stanove, kuće i zemljišta.
Kad se sve to zbroji i oduzmu dugovi, ispada da ukupno svjetsko bogatstvo iznosi 256 bilijuna dolara i da je poraslo u ovoj godini za 3,5 bilijuna dolara ili 1,4 posto. Bilijun je milijun milijuna, a Amerikanci taj broj s 12 nula zovu trilijunom, piše Slobodna Dalmacija.
U Credit Suisseu kažu da je milijunaša u svijetu u godinu dana više za 155 posto, dok je broj ultrabogatih pojedinaca, onih s imovinom većom od 50 milijuna dolara, veći za 216 posto. Njih je ukupno 140.900 u cijelom svijetu. Bogataša s više od milijardom dolara imovine na svijetu je ukupno 2026.
Kada bi se svi ti svjetski milijunaši okupili na jednome mjestu, zauzeli bi šire gradsko područje Tokija. A kada bi hrvatske milijunaše isto tako okupili, mogli bi stati u mjesto poput Hrvaca ili Jelse na Hvaru, piše Slobodna Dalmacija.
Bill Gates
Hrvati su po bogatstvu ispod europskog prosjeka
Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Societe Generale Splitske banke ne čudi što 3500 ljudi u Hrvatskoj ima imovinu vredniju od milijun dolara te objašnjava da to nije neočekivano ako računamo nekretnine, a većina našeg stanovništva živi u vlastitim nekretninama. U svijetu, što se imovine tiče, dominira financijska imovina.
Hrvatska s 22.303 dolara imovine po odraslom stanovniku ne samo da je ispod prosjeka Europe od 125.460 dolara, nego je značajno ispod svjetskog prosjeka od 52.819 dolara, izračunao je Credit Suisse. Inače, upravo u samoj Švicarskoj žive najbogatiji ljudi na svijetu - po svakom odraslom stanovniku njihova imovina iznosi 561.854 dolara i čak je pala za 27.000 dolara u odnosu na prošlu godinu, piše Slobodna Dalmacija.
"U Hrvatskoj je štednja građana općenito narasla, nekretnine su ostale uglavnom onakve kakve smo naslijedili iz prošlosti i odjednom smo se preko noći obogatili i postali bogataši, naročito oni koji su jeftino otkupili društvene stanove. Netko tko je imao društveni stan i otkupio ga za 20.000 njemačkih maraka, danas ima stan od 300.000 eura i sad je bogataš. To je kompleksan pokazatelj koji bi trebalo dubinski, kvalitativno analizirati, a ne samo kvantitativno", kaže ekonomist Damir Novotny.
Imovinska slika Hrvatske
3,49 milijuna odraslih stanovnika 22.303 dolara - prosječna imovina odraslog građanina Hrvatske 46 posto (1,6 milijuna odraslih građana) ima imovinu manju od 10.000 dolara 51,3 posto (1,79 milijuna odraslih građana) ima imovinu od 10.000 do 100.000 dolara vrijednosti 2,6 posto (90.896 odraslih) ima imovinu vrijednosti od 100.000 do milijun dolara 0,1 posto (3496 odraslih) ima imovinu vrijednosti veće od milijun dolara
Sve je više bogatih, ali raste i broj siromašnih
Novotny dodaje da se u analizama kretanja svjetskog bogatstva vidi trend povećavanja bogatstva najbogatijih u svijetu, ali i opći trend porasta i kod najsiromašnijih. "To je poznato kao teorija plime. Kad dođe plima i mali se čamci podignu na veću razinu, kao i veliki brodovi. Porast bogatstva u Indiji i Kini je bez presedana u povijesti. Mali ljudi su počeli zarađivati više i to je važan pokazatelj, općenito se u posljednjih dvadesetak godina kvaliteta života i bogatstva kućanstva povećala u brzorastućim ekonomijama. Povećavanje bogatstva nije problem ako se plaćaju porezi i ne treba ga zaustavljati jer ta plima podiže i kvalitetu života onih koji nisu zarađivali ništa. Indija je najbolji primjer, tamo su brojni hiperbogataši, ali kućanstva koja su zarađivala po 20 dolara mjesečno sada zarađuju po 200, 300 dolara, njima je to značajan korak", navodi dr. Damir Novotny.
Ivica Todorić
Todorić, Lukšići, Tedeschi, Besnier, Vlahović...
Hrvatska, inače, ima tri kunska milijardera i 101 milijunaša, prema podacima koje je lani objavio časopis Forbes.
Na prvome mjestu je Ivica Todorić, s bogatstvom od 3,379 milijardi kuna, bez Konzuma. Druga je hrvatsko-čileanska obitelj Lukšić, turistički investitori u Istri i Dubrovniku čija se vrijednost u Hrvatskoj procjenjuje na 2,14 milijardi kuna, dok im Forbes globalno bogatstvo procjenjuje na 12,6 milijardi dolara. Treći je Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupe (1,53 milijarde kuna), a slijedi obitelj Besnier, vlasnici Lactalisa u Francuskoj i Dukata u Hrvatskoj (843,2 milijuna kuna), Ante Vlahović (755,2 milijuna kuna), Plinio Cuccurin (478 milijuna kuna), Anđelko Leko (464 milijuna kuna), Veljko Župan (346,7 milijuna kuna), Mirko Grbešić (239,4 milijuna kuna) i Branko Zec (227,8 milijuna kuna).
