Nakon godina oplakivanja Imunološkog zavoda, ministar zdravstva Vili Beroš predstavio je ovoga tjedna plan revitalizacije proizvodnje, ocijenivši to potezom od "iznimne strateške, gospodarske i javnozdravstvene važnosti". No, tako optimistični nisu bili zaposlenici Imunološkog zavoda.
“Dočekali smo to s jednom dozom nevjerice. Bilo je višegodišnjih obećanja. Pozdravljamo odluku Vlade, ali bojimo se da će za svaki sljedeći korak trebati barem pet godina, što nikako ne bi bilo dobro”, rekla je za N1 Lidija Jagarinec, povjerenica Sindikata EKN-a u Imunološkom Zavodu te dodala:
“Dobro je da se pokrenulo. S kadrovima ne bi bio problem. Ima puno mladih ljudi, ali i onih koji će se vratiti ako će imati budućnost. Ne možemo plakati za prolivenim mlijekom, ali bilo bi bolje da se to dogodilo 2015., kad smo postali javnozdravstvena ustanova. Dakle šest godina se nismo maknuli s mrtve točke. Prošlost vratiti ne možemo, moramo se okrenuti budućnosti. Ja se samo nadam da to neće biti jedna u nizu odluka koja će nas držati godinu, dvije tri… Ako se odluka potpisala, treba galopirajućim koracima krenuti naprijed".
Nema proizvodnje bez tvornice
Istaknula je da ne zna hoće li se u Imunološkom zavodu proizvoditi cjepivo protiv koronavirusa, a već je ranije najavljena gradnja nove tvornice.
“Ja ne znam hoće li će baš Imunološki proizvoditi cjepivo protiv Covida, sumnjam, ali daj Bože da bude i to. S virusnim cjepivima, to je dobra izvozna priča. Premali smo da bi se skoncentrirali na samo domaću proizvodnju. Sasvim sigurno bi se ulaganja vrlo brzo vratila.
Imunološki zavod ima tri osnovne proizvodnje: proizvodnja imunobioloških preparata, proizvodnja virusnih cjepiva i bakterijskih cjepiva te proizvodnja krvnih derivata. Ovog časa nemamo na žalost niti jednu proizvodnu dozvolu. Treba zadovoljiti uvjete. U novoj tvornici će to sigurno biti moguće. Ovako sada održavamo na životu papirnato sve materijale koji su nam potrebni za početak proizvodnje", naglasila je Jagarinec i dodala:
"Neupitno je da matični sojevi virusa ostaju u vlasništvu RH. Bio bi zločin da ne ostaju u Hrvatskoj. Dakle, nešto što smo proizveli i što je cjepni soj opće poznat u cijelom svijetu, davnih godina ga je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija”.
Maćehinski odnos države
Otkako ne proizvodi medicinske preparate, Imunološki zavod je skladištio i izvozio krvnu plazmu na preradu u inozemstvo. Ona se, potom, vraćala nazad u Hrvatsku. Jagarinec ističe da će prerada krvne plazme biti moguća i kod nas, ako se izgrade novi pogoni Imunološkog zavoda.
“Sasvim sigurno najvažnija stvar je politička odluka. Pametna i odgovorna Vlada i pametna država razmišljaju o zdravlju svoje nacije. Cijelo vrijeme sam istog mišljenja: nikada nije trebalo dozvoliti da Imunološki postane trgovačko društvo. Moja opće poznata rečenica… ako smo privatizirati Imunološki, hoćemo li onda privatizirati KBC, vojsku, policiju… Što je sljedeće?
To su neke stvari koje su morale ostati u državnim rukama i država mora o tome voditi brigu. Država se prema Imunološkom zavodu proteklih godina ponašala kao maćeha, a ne kao majka. Nadam se da su bolja vremena pred nama. Moramo voditi računa da ostane maksimum proizvodnje koji je bio ali i biti otvoreni prema novoj proizvodnji“, zaključuje sindikalistkinja.