Iako se očekivalo, ipak se može s punim razlogom nazvati pozitivnim iznanđenjem informacija da je Hrvatska prvi put prošle godine više zarađivala, no što je trošila.
Kada ne bi bilo velikog javnog duga i kamata koje ga prate, Hrvatska bi bila sretna zemlja, jer sada je i službeno potvrđeno da je državni deficit u prošloj godini iznosio samo 3,2 posto, puno manje od čak 5 posto koliko su govorile prognoze na početku iste te godine.
Gost RTL-a Danas bio je bivši ministar financija Boris Lalovac s kojim je Mirjana Hrga prokomentirala ovu odličnu vijest.
Očekivao se manji deficit, ali baš 3,2 posto i ne. Na čemu se temelji ovaj uspjeh?
Možemo vrlo jasno reći da je vlada Zorana Milanovića, a sada to i činjenice brojke pokazuju, bila uspješna vlada. Kada smo 2011. preuzeli vlast, deficit je bio 22 milijarde, a sada je to deset milijardi. Ipak se puno toga napravilo, ne samo putem gospodarskog rasta, nego se dosta toga i uštedjelo. Tako da sve ove mjere nisu iznenađujuće. Možda su iznenađujuće za analitičare, koji su nažalost bili dosta u političkoj kampanji. Vlada je radila dosta aktivno, i ove brojke donose Hrvatskoj to da ćemo vjerojatno završiti proces izlaska i prekomjernog deficita i svakako za stabilizaciju javnih financija, da se vrati kreditni rejting.
U 2015., također prvi put, primarni suficit - višak opće države... Ali kad se doda ono što smo se zadužili i na što plaćamo još i kamate onda je Hrvatska i dalje u strašnom problemu?
Da, kada gledate, zato što se prema novim statističkim metodologijama proširuje obuhvat države. Znači, sada vam se računaju Hrvatske ceste, željeznice, autoceste, javna poduzeća, sada se sve to računa kao deficit i javni dug. To se prije nije tako računalo i zbog toga je cjelokupni dug sada 290 milijardi kuna.
Hrvatska se godinama ponašala kao 'pijani milijunaš', slažete li se vi s tim?
Mi smo promijenili trendove i ja se nadam da će sadašnja Vlada nastaviti... Ali nema puno vremena i ja se nadam da će se ti trendovi nastaviti.
Dug opće države za vrijeme vaše vlasti raste iz godine u godinu i to puno više od dopuštenih 60 posto. Kao što se vidi - godinama trošimo znatno više no što zarađujemo. Zašto?
To je ono što sam rekao. Dakle, 40 milijardi kuna vam je tu uračunato od Hrvatskih autocesta, što se prije nije vodilo pod državom, imate 10 milijardi Hrvatskih cesta, imate Hrvatske željeznice. Međutim bitno je reći da su se javne financije stabilizirale. Dalje očekujemo da se vrati kreditni rejting zbog toga što smo zadovoljili jedan od kriterija. I ono što očekujem na financijskom tržištu je smanjivanje kamatnih stopa.
Je li Vlada, po vašem mišljenju, na dobrom putu?
Oni su, ajmo reći, kopirali proračun. Nisu imali puno vremena... Ja sam očekivao značajnije strukturne reforme, o čemu su pričali, da to prikažu u proračunu. Međutim, sada očekujem da će smanjenjem deficita biti manje kamatne stope i na minuse na računima hrvatskih građana.
Što biste vi suegrirali svom nasljedniku, što da prvo napravi?
Pa prvo da ne rade ovo što su počeli, masovnu, brzu privatizaciju državne imovine. Ono što je prvo, savjetovao bih da nastavi rasterećivati dohodak. Jer kada sam došao kao ministar, odmah sam proširio porezne razrede, i dalje smatram da su visoki porezi na plaće u Hrvatskoj. Trebamo ostavljati ljude da rade u Hrvatskoj. To je ono što nisu poslušali, za što se i Most zalagao, a pokazalo se da je to potaknulo ekonomiju. Smatram da je 40 posto i dalje visoka stopa na plaće u Hrvatskoj i da trebaju maknuti tu stopu, za što sam se ja zalagao. Ja sam napravio prvi korak, oni neka naprave drugi.
Iz Mosta su ovih dana spominjali da Hrvatska klizi u grčki scenarij. Što je sada s našim zaduženjima na inozemnom tržištu? Novac je sada jeftin, ali neka su prediđanja da će kamatne stope rasti.
Vjerojatno neće još nekoliko godina u eurozoni, sve dok EU, odnosno Centralna banka tiska taj novac. Europa još nije izašla na one stope gospodarskog rasta koje su htjeli. Bitno je da smo sada stabilizirali dug. Ove godine nema puno za otplate duga, sljedeća godina ima puno, tako da je ova godina puno laška Vladi RH za servisirati dugove. Međutim, pozivam ih da nastave dalje sa uštedama i sa racionalnim ponašanjem.
