Neobarokna unutrašnjost zgrade HNK u sebi nosi tone tajni i emocija prolivenih na pozornici i gledalištu u više od 100 godina. No, u bogatoj povijesti 2016. godina ostat će upamćena kao godina kada su se Hrvati masovno vratili u najveće hrvatsko kazalište.
Intendatica HNK-a kaže da su gotovo sve predstave bile rasprodane.
"I nas je iznenadila statistika jer smo u uspredbi sa 2015. doveli 40 tisuća gledatelja više u HNK, što je u ovim vremenima koja baš nisu sklona umjetnosti veliki veliki uspjeh", kaže Dubravka Vrgoč.
Vrgoč kaže da je tajna uspjeha u programu koji je raznovrsan i jak. Ističe predstave Tri zime i Žena, ali i balete Romeo i Julia te Prokofjev.
Nekada je rasprodan bio samo Orašar, a sada u ovom trendu kulturnog preporoda građani traže kartu više za predstave koje su na programu u veljači ili čak ožujku.
U kazalištu je odigrano čak 234 predstava, a gledalište je bilo krcato jer je ove godine ukupno predstave gledalo više od 135 000 ljudi.
Vidjeli smo i interijer iza scene. U taj dio javnost nema priliku često zaviriti. Hodnici i tajni podzemni prolazi su nešto što kazališnoj čaroliji na pozornici daje dodatnu draž.
U doba povećane potrošnje podatak da su Hrvati potrošili više i na kulturno uzdizanje je u svakom slučaju pozitivan. I za društvo i za Narodno kazalište.
